Koja je institucija zajmodavac u krajnjoj nu?di?

26. kolovoza 2019.

Koja je institucija zajmodavac u krajnjoj nu?di?

Zajmodavac u krajnjoj nu?di osoba je kojoj se obra?ate kada vam ?urno trebaju sredstva i kada vam nije preostala nijedna druga mogu?nost da do?ete do njih. Banke se obi?no obra?aju svojim zajmodavcima u nu?di kada ne mogu financirati svoje redovito poslovanje. Do toga mo?e do?i u razdobljima financijskih previranja, kada banke mogu biti nesklone me?usobnom pozajmljivanju i kada bi mnogi iznenada mogli po?eljeti podi?i novac sa svojih bankovnih ra?una.

U takvim situacijama sredi?nje banke postupaju kao zajmodavci u krajnjoj nu?di. Sredi?nje banke obi?no imaju tu ulogu jer su uglavnom upravo one odgovorne za osiguravanje neometanog funkcioniranja financijskih tr?i?ta i stabilnosti financijskog sustava. Na taj na?in pridonose za?titi pojedinaca i poduze?a koji bi se ina?e mogli na?i u pote?ko?ama zbog problema banaka.

Koja institucija ima ulogu zajmodavca u krajnjoj nu?di u europodru?ju?

Ulogu zajmodavca u krajnjoj nu?di ima ESB zajedno s 19 nacionalnih sredi?njih banaka.

Koja je uloga nacionalnih sredi?njih banaka?

Nacionalne sredi?nje banke u europodru?ju sigurnosna su mre?a za banke koje ne mogu dobiti sredstva iz drugih izvora financiranja. Ta se sigurnosna mre?a naziva hitna likvidnosna pomo?. U europodru?ju kredite hitne likvidnosne pomo?i odobrava nacionalna sredi?nja banka dr?ave u kojoj je sjedi?te banke u pote?ko?ama. Nacionalna sredi?nja banka snosi sve tro?kove i preuzima rizike povezane s hitnom likvidnosnom pomo?i.

Koja je uloga ESB-a?

Nacionalne sredi?nje banke odgovorne su za pru?anje hitne likvidnosne pomo?i, ali ESB provjerava i prati njihove aktivnosti zajmodavca u krajnjoj nu?di. Upravno vije?e ESB?a mo?e iznijeti prigovor pru?anju hitne pomo?i, ili je mo?e ograni?iti, ako dvije tre?ine ?lanova postignu?suglasnost o tome. Me?utim, prigovor mogu iznijeti jedino ako vjeruju da bi hitna likvidnosna pomo? bila u suprotnosti s monetarnom politikom ESB?a ili ciljevima i zada?ama Eurosustava.

Zna?i li to da ?e banke u financijskim pote?ko?ama ba? uvijek biti spa?ene?

Ne zna?i. Nema jamstva da ?e neka banka dobiti hitnu likvidnosnu pomo? od svoje nacionalne sredi?nje banke. Postoje stroga pravila i moraju biti zadovoljeni odre?eni uvjeti.

Hitnu likvidnosnu pomo? ne mo?e dobiti svaka banka.

Mogu je dobiti samo solventne banke.

Hitnu likvidnosnu pomo? mogu zatra?iti nelikvidne banke, ali one moraju biti solventne. Nelikvidne banke mogu imati pote?ko?a s isplatom depozita u odre?enom trenutku. Ako su solventne, dugoro?no bi ih mogle isplatiti. Solventna banka mo?e postati nelikvidna jer njezina sredstva mogu biti vezana u dugoro?nijim kreditima.

Hitna likvidnosna pomo? privremena je mjera.

Hitna likvidnosna pomo? privremena je mjera.

Kao ?to je jasno iz naziva, hitna likvidnosna pomo? pru?a se u izvanrednim situacijama i odobrava se samo u nepredvi?enim okolnostima. Kada se situacija normalizira, prestaje hitna likvidnosna pomo? i krediti se otpla?uju.

Hitna likvidnosna pomo? nije besplatna.

Hitna likvidnosna pomo? nije besplatna.

Nacionalne sredi?nje banke za kredite hitne likvidnosne pomo?i prihva?aju kolateral ?ija je kvaliteta slabija od kvalitete prihvatljivog kolaterala za redovito financiranje. Budu?i da se time izla?u ve?im rizicima, sredi?nje banke na taj kolateral primjenjuju korektivni faktor i odre?uju bankama vi?e kamatne stope.

Sredi?nje banke znaju da bi banke mogle do?i u isku?enje da preuzmu vi?e rizika ili ve?e rizike ako pouzdano znaju da ?e ih netko spasiti ne budu li mogle vratiti dug. To se naziva moralni rizik. Navedena pravila, ako se dosljedno primjenjuju, sprje?avaju nastanak moralnog rizika.

Za?to je toliko va?no da banke imaju zajmodavca u krajnjoj nu?di?

?ak i ako je banka solventna, ako kratkoro?no nije u stanju ispuniti zahtjeve klijenata i vjerovnika, klijenti bi se mogli zabrinuti za sigurnost svojeg novca i to bi moglo prouzro?iti navalu na banke. Banka bi mogla oti?i u ste?aj, ?to bi moglo imati dalekose?ne posljedice.

  • Zaposleni bi mogli izgubiti posao. Kada banka ode u ste?aj, naglo se prekida kreditiranje poduze?a. Poduze?a mo?da vi?e ne?e biti u stanju, na primjer, ispla?ivati pla?e ili kupovati sirovine, ?to bi moglo dovesti u pitanje daljnje poslovanje.
  • Negativne posljedice mogu se osjetiti i drugdje. Zbog me?usobne povezanosti banaka problemi jedne banke mogu se pro?iriti i na ostale banke. Moglo bi se dogoditi da u kratkom vremenu ne budu pogo?eni samo klijenti banke u pote?ko?ama, nego i klijenti mnogih drugih banaka. Posljedice za poduze?a, radna mjesta i ?tedi?e mogle bi se pove?ati i naposljetku utjecati na cjelokupno gospodarstvo. Ako do toga do?e, manjak veoma ?esto pokrivaju porezni obveznici.

Ukratko, sredi?nja banka koja djeluje kao zajmodavac u krajnjoj nu?di mo?e sprije?iti mnoge pote?ko?e za pojedince i poduze?a.

Ali ?ekajte! ?to ako se u financijskim pote?ko?ama na?e vlada, a ne banka? Financiraju li i njih u izvanrednim okolnostima sredi?nje banke?

Ne financiraju. ?tovi?e, takvo je financiranje u europodru?ju protuzakonito. Kada bi vlade mogle zatra?iti od sredi?njih banaka da ih financiraju, to bi ugrozilo sposobnost sredi?nje banke da odr?i stabilnost cijena te njezinu neovisnost. Zato je Ugovorom o funkcioniranju Europske Unije ESB?u i nacionalnim sredi?njim bankama zabranjeno financirati vlade.

北京pk赛车10官网