ECB logo
Menu

1. Izvje??e o poslovanju

1.1. Svrha izvje??a o poslovanju ESB?a

Izvje??e o poslovanju[1] sastavni je dio godi?njih financijskih izvje?taja ESB?a, kojem je svrha pru?anje osnovnih informacija povezanih s financijskim izvje?tajima.[2] Budu?i da ESB poduzima aktivnosti i operacije radi ostvarenja svojih ciljeva politike, financijsko stanje i rezultate ESB?a treba promatrati u odnosu na njegove mjere politike.

U izvje??u o poslovanju govori se o glavnim aktivnostima i operacijama ESB?a te njihovu utjecaju na njegove financijske izvje?taje. Osim toga, izvje??e o poslovanju sadr?ava analizu glavnih kretanja u bilanci i ra?unu dobiti i gubitka tijekom godine te informacije o financijskim resursima ESB?a. Naposljetku, sadr?ava i opis okru?ja rizika u kojem ESB djeluje, odnosno informacije o financijskim i operativnim rizicima kojima je ESB izlo?en te politikama upravljanja rizicima kojima se slu?i kako bi te rizike smanjio.


1.2. Aktivnosti

ESB je dio Eurosustava, ?iji je primarni cilj odr?ati stabilnost cijena. Osnovne zada?e ESB?a, kao ?to je opisano u Statutu ESSB?a[3], obuhva?aju provedbu monetarne politike europodru?ja, obavljanje deviznih transakcija, upravljanje slu?benim deviznim pri?uvama dr?ava europodru?ja i promicanje nesmetanog funkcioniranja platnih sustava.

Osim toga, ESB je odgovoran za u?inkovito i dosljedno funkcioniranje jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) kako bi nadzor banaka bio intruzivan i u?inkovit. Na taj na?in pridonosi sigurnosti i pouzdanosti bankovnog sustava i stabilnosti financijskog sustava.

Operacije monetarne politike Eurosustava evidentirane su u financijskim izvje?tajima ESB?a i nacionalnih sredi?njih banaka europodru?ja u skladu s na?elom decentralizirane provedbe monetarne politike u Eurosustavu. Tablica 1. pru?a pregled glavnih operacija i funkcija koje ESB obavlja u provedbi svojih zada?a te njihova utjecaja na financijske izvje?taje ESB-a.

Tablica 1.

Glavne aktivnosti ESB-a i njihov utjecaj na financijske izvje?taje

1) Dodatne pojedinosti o pozajmljivanju vrijednosnih papira mogu se prona?i na mre?nim stranicama ESB?a.
2) Dodatne pojedinosti o sustavu TARGET2 mogu se prona?i na mre?nim stranicama ESB?a.


1.3. Financijska kretanja

1.3.1. Bilanca

Bilanca ESB?a znatno je porasla u razdoblju od 2015. do 2018. godine zbog kupnji u sklopu programa kupnji vrijednosnih papira[4].

Ukupna imovina ESB?a pove?ala se u 2019. za 10,0 mlrd. EUR na 457,1 mlrd. EUR. To je pove?anje prije svega posljedica (1) porasta tr?i?ne vrijednosti deviznih pri?uva ESB?a zbog pove?anja cijene zlata i aprecijacije ameri?kog dolara i japanskog jena u odnosu na euro tijekom godine i (2) porasta vrijednosti euronov?anica u optjecaju.[5]

Grafikon 1.

Glavne sastavnice bilance ESB?a

(mlrd. EUR)

Izvor: ESB

Na kraju 2019. godine 55 % ukupne imovine ESB?a bili su vrijednosni papiri koji se dr?e za potrebe monetarne politike nominirani u eurima. Pod tom bilan?nom stavkom ESB dr?i vrijednosne papire kupljene u sklopu programa za tr?i?ta vrijednosnih papira, triju programa kupnje pokrivenih obveznica, programa kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom i programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora. U 2019. je ESB u potpunosti reinvestirao glavnice dospjelih vrijednosnih papira u portfeljima povezanima s programom kupnje vrijednosnih papira. Osim toga, ESB je 1. studenoga 2019. ponovno zapo?eo s neto kupnjama u sklopu programa kupnji vrijednosnih papira u skladu s odlukom Upravnog vije?a 12. rujna 2019. o ukupnim mjese?nim kupnjama Eurosustava[6] te unaprijed odre?enim kriterijima prihvatljivosti.

Na kraju 2019. portfelj vrijednosnih papira koje ESB dr?i za potrebe monetarne politike smanjio se za 1,3 mlrd. EUR na 250,4 mlrd. EUR (vidi Grafikon 2.), uglavnom zbog otkupa vrijednosnih papira koji su se dr?ali u sklopu programa za tr?i?ta vrijednosnih papira te prvog i drugog programa kupnje pokrivenih obveznica. Ta su se dr?anja smanjila za ukupno 2,2 mlrd. EUR. Vrijednost vrijednosnih papira koji se dr?e u portfelju povezanom s programom kupnje vrijednosnih papira javnog sektora smanjila se za 0,1 mlrd. EUR uglavnom zbog neto u?inka amortizacije premija i diskonta[7] proizi?lih iz vrijednosnih papira u tom portfelju, koji je vi?e nego neutralizirao neto kupnje koje su se provodile u posljednjim dvama mjesecima 2019.

Grafikon 2.

Vrijednosni papiri koji se dr?e za potrebe monetarne politike

(mlrd. EUR)

Izvor: ESB

U 2019. ukupna eurska protuvrijednost deviznih pri?uva ESB?a – koje se sastoje od zlata, posebnih prava vu?enja, ameri?kog dolara, japanskog jena i kineskog juana renminbija – pove?ala se za 6,2 mlrd. EUR na 75,8 mlrd. EUR.

Eurska protuvrijednost zlata i potra?ivanja u zlatu ESB?a pove?ala se u 2019. za 3,8 mlrd. EUR na 22,0 mlrd. EUR (vidi Grafikon 3.) zbog pove?anja tr?i?ne cijene zlata izra?ene u eurima, dok se koli?ina zlata u uncama ?istog zlata nije mijenjala. To je pove?anje prouzro?ilo i rast stanja na ra?unima revalorizacije ESB?a, koja su se pove?ala za jednak iznos (vidi odjeljak 1.3.2. ?Financijska sredstva”).

Grafikon 3.

Zlato i cijene zlata

(lijevo: mlrd. EUR; desno: EUR za XAU)

Izvor: ESB
Napomena: Stavkom ?Ra?uni revalorizacije za zlato” nisu obuhva?eni doprinosi sredi?njih banaka dr?ava ?lanica koje su se europodru?ju priklju?ile poslije 1. sije?nja 1999. ESB?ovim akumuliranim ra?unima revalorizacije za zlato na dan prije njihova priklju?enja Eurosustavu.

Neto devizna sredstva ESB?a[8] u ameri?kim dolarima, japanskim jenima i kineskim juanima renminbijima pove?ala su se, izra?ena u eurima, za 2,4 mlrd. EUR na 53,1 mlrd. EUR (vidi Grafikon 4.) zbog reinvestiranja prihoda ostvarenih od tih sredstava tijekom godine te zbog deprecijacije eura u odnosu na ameri?ki dolar i japanski jen. Zbog deprecijacije eura porasla su i stanja na ra?unima revalorizacije ESB?a (vidi odjeljak 1.3.2. ?Financijska sredstva”).

Grafikon 4.

Devizna sredstva

(mlrd. EUR)

Izvor: ESB

Ameri?ki dolar bio je i dalje glavna sastavnica deviznih sredstava ESB?a. Na kraju 2019. pribli?no 77 % ukupnih deviznih sredstava ESB?a bilo je u ameri?kim dolarima.

Upravljanje ulaganjem deviznih pri?uva u ESB?u ima tri faze. Prvo, upravitelji rizicima u ESB?u izra?uju strate?ki referentni portfelj, koji odobrava Upravno vije?e. Drugo, upravitelji portfeljima u ESB?u izra?uju takti?ki referentni portfelj, koji odobrava Izvr?ni odbor. Tre?e, dnevne aktivnosti povezane s ulaganjima decentralizirano provode nacionalne sredi?nje banke.

Devizne pri?uve ESB?a uglavnom se ula?u u vrijednosne papire i depozite na nov?anom tr?i?tu ili se dr?e na teku?im ra?unima (vidi Grafikon 5.). Vrijednosni papiri u tom portfelju vrednuju se po tr?i?nim cijenama na kraju godine.

Grafikon 5.

Sastav ulaganja deviznih sredstava

(mlrd. EUR)

Izvor: ESB

Devizne pri?uve ESB?a namijenjene su financiranju mogu?ih intervencija na deviznom tr?i?tu. Iz tog se razloga deviznim pri?uvama ESB?a upravlja u skladu s trima ciljevima, a to su likvidnost, sigurnost i prinosi, navedeno redoslijedom va?nosti. Taj portfelj stoga se uglavnom sastoji od vrijednosnih papira s kratkim dospije?ima (vidi Grafikon 6.)

Grafikon 6.

Profil dospije?a vrijednosnih papira nominiranih u stranoj valuti

Izvor: ESB

Vrijednost portfelja vlastitih sredstava u 2019. bila je gotovo nepromijenjena (vidi Grafikon 7.). Taj portfelj uglavnom se sastoji od vrijednosnih papira nominiranih u eurima koji se vrednuju po tr?i?nim cijenama na kraju godine.

Grafikon 7.

Portfelj vlastitih sredstava ESB?a

(mlrd. EUR)

Izvor: ESB

Portfelj vlastitih sredstava ESB?a dr?i se kao protustavka upla?enom kapitalu, rezervacijama za financijske rizike te fondu op?e pri?uve. Svrha portfelja jest osigurati prihode za pokri?e dijela operativnih tro?kova ESB?a nepovezanih s provedbom nadzornih zada?a.[9] S tim u vezi, cilj je upravljanja portfeljem vlastitih sredstava posti?i ?to vi?e prinose, imaju?i na umu odre?ena ograni?enja rizika. Rezultat je struktura dospije?a (vidi Grafikon 8.) koja je diversificiranija od strukture dospije?a portfelja deviznih pri?uva.

Grafikon 8.

Profil dospije?a vrijednosnih papira u portfelju vlastitih sredstava ESB?a

Izvor: ESB

1.3.2. Financijska sredstva

Financijska sredstva ESB?a sastoje se od kapitala, op?ih rezervacija za rizike, ra?una revalorizacije i dobiti za godinu. Ta se financijska sredstva (1) ula?u u imovinu od koje se ostvaruju prihodi i/ili (2) upotrebljavaju za izravno nadomje?tanje gubitaka nastalih zbog ostvarenja financijskih rizika. Financijska sredstva ESB?a iznosila su 31. prosinca 2019. ukupno 47,7 mlrd. EUR (vidi Grafikon 9.). Pove?anje od 5,7 mlrd. EUR u odnosu na 2018. prouzro?ilo je u prvom redu pove?anje stanja na ra?unima revalorizacije do kojeg je do?lo zbog deprecijacije eura.

Grafikon 9.

Financijska sredstva ESB?a

(mlrd. EUR)

Izvor: ESB
Napomena: Stavka ?Ra?uni revalorizacije” uklju?uje ukupne revalorizacijske prihode od zlata, stranih valuta i vrijednosnih papira, ali ne uklju?uje ra?un revalorizacije za primanja nakon prestanka zaposlenja.

Nerealizirani dobitci od zlata, stranih valuta i vrijednosnih papira koji podlije?u revalorizaciji cijena ne priznaju se kao prihodi u ra?unu dobiti i gubitka, ve? se evidentiraju izravno na ra?unima revalorizacije koji se prikazuju na strani obveza u bilanci ESB?a. Salda na tim ra?unima mogu se upotrijebiti za apsorpciju utjecaja eventualnih budu?ih nepovoljnih kretanja odgovaraju?ih cijena i/ili te?ajeva te stoga ja?aju otpornost ESB?a na odnosne rizike. Stanje na ra?unima revalorizacije za zlato, strane valute i vrijednosne papire[10] pove?alo se u 2019. za 5,1 mlrd. EUR na 30,2 mlrd. EUR, uglavnom zbog pove?anja cijene zlata i deprecijacije eura u odnosu na ameri?ki dolar i japanski jen (vidi Grafikon 10.).

Grafikon 10.

Glavni devizni te?ajevi i cijene zlata u razdoblju od 2015. do 2019.

(postotne promjene u odnosu na 2015., podatci na kraju godine)

Izvor: ESB

Dobit koja se ostvari od imovine i obveza ESB?a u odre?enoj financijskoj godini mo?e se upotrijebiti za apsorpciju mogu?ih gubitaka iz te godine. U 2019. je dobit ESB?a iznosila 2,4 mlrd. EUR, ?to je 0,8 mlrd. EUR vi?e nego u 2018.

S obzirom na izlo?enost financijskim rizicima (vidi odjeljak 1.4.1. ?Financijski rizici”), ESB odr?ava rezervacije za financijske rizike. Visina tih rezervacija svake se godine revidira uzimaju?i u obzir cijeli niz ?imbenika, uklju?uju?i razinu udjela rizi?ne imovine, predvi?ene rezultate za sljede?u godinu i procjenu rizika. Rezervacije za rizike, zajedno sa svim iznosima koji se dr?e u fondu op?e pri?uve ESB?a, ne smiju prelaziti vrijednost kapitala koji su uplatile nacionalne sredi?nje banke europodru?ja. Nakon petogodi?nje prilagodbe klju?a za upis kapitala ESB?a 1. sije?nja 2019. i posljedi?nog smanjenja pondera nacionalnih sredi?njih banaka europodru?ja u upisanom kapitalu ESB?a te uzimaju?i u obzir rezultate procjene ESB?ove izlo?enosti financijskim rizicima, Upravno vije?e odlu?ilo je otpustiti 84 mil. EUR iz rezervacija ESB?a za financijske rizike kako se ne bi prekora?io najvi?i dopu?teni iznos od 7,5 mlrd. EUR, koji je jednak vrijednosti upla?enog kapitala nacionalnih sredi?njih banaka europodru?ja.

Vrijednost kapitala ESB?a koji su uplatile nacionalne sredi?nje banke europodru?ja i nacionalne sredi?nje banke izvan europodru?ja iznosila je 31. prosinca 2019. 7,7 mlrd. EUR., ?to je 81 mil. EUR manje nego na kraju 2018. Smanjenje je posljedica petogodi?nje prilagodbe klju?a za upis kapitala ESB?a, koja je stupila na snagu 1. sije?nja 2019. i zbog koje su se smanjili ponderi nacionalnih sredi?njih banaka europodru?ja (koje u cijelosti upla?uju upisani kapital).

U 2020. ?e se promijeniti udjeli nacionalnih sredi?njih banaka u kapitalu ESB?a zbog izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije i posljedi?nog izlaska sredi?nje banke Bank of England iz Europskog sustava sredi?njih banaka (ESSB). Upisani kapital ESB?a ne?e se promijeniti jer ?e se udio Bank of England u upisanom kapitalu ESB?a preraspodijeliti me?u nacionalnim sredi?njim bankama europodru?ja i nacionalnim sredi?njim bankama izvan europodru?ja. U 2020. se ne?e promijeniti ni upla?eni kapital ESB?a zato ?to ?e preostale nacionalne sredi?nje banke pokriti povu?eni upla?eni kapital Bank of England.

1.3.3. Ra?un dobiti i gubitka

U razdoblju od 2015. do 2019. godi?nja dobit ESB?a postupno se pove?ala s pribli?no 1,1 mlrd. EUR na pribli?no 2,4 mlrd. EUR (vidi Grafikon 11.), uglavnom zbog ve?ih kamatnih prihoda od deviznih pri?uva i vrijednosnih papira koji se dr?e za potrebe monetarne politike, ?ime je vi?e nego nadomje?teno smanjenje kamatnih prihoda od nov?anica u optjecaju[11] i portfelja vlastitih sredstava.

U 2019. je dobit ESB?a iznosila 2.366 mil. EUR (2018.: 1.575 mil. EUR). Pove?anje od 790 mil. EUR u odnosu na 2018. posljedica je pove?anja neto kamatnih prihoda i boljih rezultata financijskih operacija.

Grafikon 11.

Glavne sastavnice ra?una dobiti i gubitka ESB?a

(mil. EUR)

Izvor: ESB
Napomena: ?Ostali prihodi i rashodi” su ?Neto prihodi/rashodi od naknada i provizija”, ?Prihodi od dionica i sudjeluju?ih udjela”, ?Ostali prihodi” i ?Ostali tro?kovi”.

Neto kamatni prihodi ESB?a pove?ali su se za 410 mil. EUR na 2.686 mil. EUR (vidi Grafikon 12.), uglavnom zbog ve?ih kamatnih prihoda od deviznih pri?uva i od vrijednosnih papira koji se dr?e za potrebe monetarne politike.

Grafikon 12.

Neto kamatni prihodi

(mil. EUR)

Izvor: ESB

Neto kamatni prihodi od deviznih pri?uva pove?ali su se za 190 mil. EUR na 1.052 mil. EUR uglavnom zbog vi?ih kamatnih prihoda ostvarenih od vrijednosnih papira nominiranih u ameri?kim dolarima.

Zbog trenda rasta prinosa na vrijednosne papire nominirane u ameri?kim dolarima, posebno one s kratkim dospije?ima, tijekom ve?eg dijela 2018. (vidi Grafikon 13.) ESB je stekao vrijednosne papire s vi?im prinosima, ?to je povisilo prosje?an prinos na vrijednosne papire u dolarskom portfelju u odnosu na prethodnu godinu. To je imalo pozitivan u?inak na kamatne prihode ostvarene od tog portfelja tijekom 2019.

Grafikon 13.

Prinosi na dvogodi?nje dr?avne obveznice u Sjedinjenim Ameri?kim Dr?avama, Japanu i Kini

(postotci na godi?njoj razini, podatci na kraju mjeseca)

Izvor: ESB

Neto kamatni prihodi od vrijednosnih papira koji se dr?e za potrebe monetarne politike u 2019. iznosili su 1.447 mil. EUR, ?to je pove?anje od 212 mil. EUR u odnosu na 2018. (vidi Grafikon 14.). Neto kamatni prihodi od vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira pove?ali su se za 316 mil. EUR na 1.136 mil. EUR. To je pove?anje prije svega povezano s portfeljom programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora, odnosno ve?im prosje?nim dr?anjima vrijednosnih papira i vi?im prosje?nim prinosima tog portfelja tijekom 2019. u odnosu na 2018. Prosje?an prinos portfelja pove?ao se u posljednjim dvjema godinama zbog (1) vrijednosnih papira koji su ste?eni tijekom 2018. s prinosima vi?im od povijesnog prosje?nog prinosa portfelja i (2) reinvestiranja glavnica u 2019. po prinosima vi?im od prinosa na otkupljene vrijednosne papire. Prinosi na dr?avne obveznice europodru?ja tijekom 2019. u prosjeku su i dalje bili niski (vidi Grafikon 15.). Pove?anje neto kamatnih prihoda od vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira vi?e je nego nadomjestilo smanjenje neto kamatnih prihoda od portfelja programa za tr?i?ta vrijednosnih papira te portfelja prvog i drugog programa kupnje pokrivenih obveznica, koji su se smanjili za 104 mil. EUR na 311 mil. EUR jer se zbog dospije?a vrijednosnih papira smanjila veli?ina tih portfelja. U 2019. je od vrijednosnih papira koji se dr?e za potrebe monetarne politike ostvareno pribli?no 54 % ukupnih neto kamatnih prihoda ESB?a.

Grafikon 14.

Neto kamatni prihodi od vrijednosnih papira koji se dr?e za potrebe monetarne politike

(mil. EUR)

Izvor: ESB

Grafikon 15.

Prinosi na desetogodi?nje dr?avne obveznice europodru?ja

(postotci na godi?njoj razini, podatci na kraju mjeseca)

Izvor: ESB

I kamatni prihodi od udjela ESB-a u ukupnom broju euronov?anica u optjecaju i kamatni rashodi povezani s remuneracijom potra?ivanja nacionalnih sredi?njih banaka s osnove prenesenih deviznih pri?uva iznosili su nula zbog kamatne stope od 0 % koju Eurosustav upotrebljava u glavnim operacijama refinanciranja.

Ostali neto kamatni prihodi smanjili su se, uglavnom zbog manjih kamatnih prihoda od portfelja vlastitih sredstava u okru?ju niskih prinosa u europodru?ju.

Neto rezultat financijskih operacija i umanjenja vrijednosti financijske imovine bio je dobitak od 176 mil. EUR (vidi Grafikon 16.). Taj rezultat bio je 322 mil. EUR ve?i nego u 2018., uglavnom zbog boljih neto realiziranih rezultata koji proizlaze iz razlika u cijeni.

U 2019. nastao je neto realizirani dobitak od razlika u cijeni pri prodaji vrijednosnih papira, uglavnom zbog dobitaka od razlika u cijeni vrijednosnih papira nominiranih u ameri?kim dolarima jer je na njihovu tr?i?nu vrijednost povoljno utjecalo smanjenje prinosa na obveznice u ameri?kim dolarima tijekom godine.

Grafikon 16.

Realizirani rezultati i umanjenja vrijednosti

(mil. EUR)

Izvor: ESB

Osim toga, ESB je iz svojih op?ih rezervacija za rizike otpustio iznos od 84 mil. EUR i iskazao ga u ra?unu dobiti i gubitka na dan 31. prosinca 2019. radi uskla?ivanja s gornjom granicom op?ih rezervacija za rizike, koja je odre?ena kao iznos upla?enog kapitala nacionalnih sredi?njih banaka europodru?ja (vidi odjeljak 1.3.2. ?Financijska sredstva”).

Ukupni operativni tro?kovi ESB?a, uklju?uju?i amortizaciju i usluge proizvodnje nov?anica, pove?ali su se za 42 mil. EUR na 1.156 mil. EUR (vidi Grafikon 17.). Pove?anje u odnosu na 2018. prije svega je posljedica ve?ih tro?kova za zaposlenike zbog (1) ve?eg prosje?nog broja zaposlenika u 2019., i to uglavnom u nadzoru banaka, te (2) ve?ih tro?kova povezanih s drugim dugoro?nim primanjima, uglavnom zbog upotrebe ni?e diskontne stope u aktuarskoj procjeni na kraju 2019. Zbog provedbe nove politike za najmove u 2019. tro?kovi povezani s ugovorima o najmu, koji su se prije iskazivali kao administrativni tro?kovi, iskazuju se kao amortizacija. Zbog toga su administrativni tro?kovi bili manji, dok su tro?kovi amortizacije porasli u odnosu na prethodnu godinu. Administrativni tro?kovi smanjili su se i zbog manjih tro?kova za agencijsko osoblje i vanjske savjetnike.

Tro?kovi povezani s nadzorom banaka u potpunosti se nadokna?uju naknadama koje se ubiru od nadziranih subjekata.[12]

Grafikon 17.

Operativni tro?kovi i naknade za nadzor

(mil. EUR)

Izvor: ESB
Napomena: Operativni tro?kovi dijele se na tro?kove centralnobankarske funkcije i tro?kove nadzora banaka. Tro?kovi usluga koje pru?aju ESB?ova poslovna podru?ja za potporu dijele se u te dvije kategorije. Postoje?a ESB?ova poslovna podru?ja za potporu pru?aju usluge povezane s upravljanjem poslovnim prostorom, upravljanjem ljudskim potencijalima, op?im poslovima, prora?unom i kontrolingom, ra?unovodstvom, pravnim poslovima, odnosima s javno??u i jezi?nim uslugama, unutarnjom revizijom, statistikom i informacijskom tehnologijom.


1.4. Upravljanje rizicima

Upravljanje rizicima klju?an je dio aktivnosti ESB?a i provodi se stalnim (1) utvr?ivanjem i procjenom rizika, (2) preispitivanjem strategije i politika povezanih s rizicima, (3) poduzimanjem mjera za smanjenje rizika te (4) pra?enjem rizika i povezanim izvje??ivanjem. Sve te aktivnosti podupiru u?inkovite metodologije, procesi i sustavi.

Slika 1.

Ciklus upravljanja rizicima

ESB je izlo?en i financijskim i operativnim rizicima. Nastavak izvje??a sadr?ava pregled tih rizika, njihovih izvora i okvira za kontrolu rizika koji se primjenjuju.

1.4.1. Financijski rizici

Izvr?ni odbor predla?e politike i postupke kojima se osigurava primjerena razina za?tite od financijskih rizika kojima je ESB izlo?en. Odbor za upravljanje rizicima, koji se sastoji od stru?njaka iz sredi?njih banaka Eurosustava, pridonosi, me?u ostalim, pra?enju i mjerenju financijskih rizika povezanih s bilancom Eurosustava, izvje??ivanju o njima te odre?ivanju i preispitivanju povezanih metodologija i okvira. Na taj na?in Odbor poma?e tijelima nadle?nim za odlu?ivanje u osiguravanju odgovaraju?e razine za?tite za Eurosustav.

Financijski rizici proizlaze iz temeljnih aktivnosti ESB?a i s njima povezanih izlo?enosti. Okviri za kontrolu rizika i ograni?enja kojima se ESB slu?i za upravljanje svojim profilom rizika razlikuju se od jedne do druge vrste operacija, ovisno o politikama ili ciljevima ulaganja za razli?ite portfelje i zna?ajkama rizika odnosne imovine.

U pra?enju i procjeni tih rizika ESB se oslanja na vlastite tehnike procjene rizika, koje se temelje na jedinstvenom okviru za simulaciju tr?i?nog i kreditnog rizika. Klju?ni koncepti, tehnike i pretpostavke modeliranja na kojima se zasnivaju mjere rizika oslanjaju se na sektorske norme i raspolo?ive tr?i?ne podatke. Rizici se obi?no kvantificiraju po o?ekivanom manjku (ES)[13], koji se procjenjuje za jednogodi?nje razdoblje uz razinu pouzdanosti od 99 %. Za izra?un rizika upotrebljavaju se dva pristupa: (1) ra?unovodstveni pristup, prema kojem se ra?uni revalorizacije ESB?a uzimaju u obzir kao za?titni sloj pri procjeni rizika i koji je u skladu sa svim primjenjivim ra?unovodstvenim pravilima i (2) financijski pristup, prema kojem se ra?uni revalorizacije ne uzimaju u obzir kao za?titni sloj pri procjeni rizika. Osim toga, kako bi imao potpunu sliku o rizicima, ESB ra?una druge mjere rizika za vi?e razina pouzdanosti, provodi analize osjetljivosti i stresnih scenarija te sastavlja dugoro?nije projekcije izlo?enosti i prihoda.[14]

Ukupni rizici ESB?a smanjili su se tijekom 2018. Na kraju 2019. ukupni financijski rizici za sve portfelje ESB?a zajedno, mjereni o?ekivanim manjkom uz razinu pouzdanosti od 99 % tijekom razdoblja od jedne godine u skladu s ra?unovodstvenim pristupom, iznosili su 8,1 mlrd. EUR, ?to je 1,1 mlrd. EUR manje od rizika procijenjenih na kraju 2018. Smanjenje je posljedica manjeg valutnog i kamatnog rizika u investicijskim portfeljima ESB?a, pobolj?anja kreditne kvalitete vrijednosnih papira koji se dr?e u portfeljima ESB?a i otkupa vrijednosnih papira koji su se dr?ali u sklopu programa za tr?i?ta vrijednosnih papira te prvog i drugog programa kupnje pokrivenih obveznica.

Kreditni rizik proizlazi iz portfelja koje ESB dr?i za potrebe monetarne politike, portfelja vlastitih sredstava nominiranog u eurima i deviznih pri?uva. Vrijednosni papiri koji se dr?e za potrebe monetarne politike vrednuju se po amortiziranom tro?ku koji podlije?e umanjenju, zbog ?ega, ako nema prodaja, nisu podlo?ni promjenama cijena povezanima s migracijom kredita, ali su podlo?ni riziku nepodmirenja kreditnih obveza. Vlastita sredstva nominirana u eurima i devizne pri?uve vrednuju se po tr?i?nim cijenama i stoga su podlo?ni kreditnom migracijskom riziku i riziku nepodmirenja kreditnih obveza. Kreditni rizik smanjio se u odnosu na prethodnu godinu zbog pobolj?anja kreditnog rejtinga nekoliko europskih dr?ava i otkupa vrijednosnih papira koji se dr?e u sklopu programa za tr?i?ta vrijednosnih papira.

Kreditni rizik smanjuje se prije svega primjenom kriterija prihvatljivosti, postupcima dubinske analize i grani?nim vrijednostima koje se razlikuju od portfelja do portfelja.

Valutni i robni rizik povezani su s deviznim pri?uvama i zlatom ESB?a. Valutni rizik smanjio se u odnosu na prethodnu godinu zbog pove?anja stanja na ra?unima revalorizacije, koji djeluju kao za?titni sloj od nepovoljnih kretanja te?aja i cijene zlata.

Imaju?i u vidu ulogu te imovine u svojoj politici, ESB se ne nastoji za?titi od povezanog valutnog i robnog rizika. Umjesto toga, ti se rizici smanjuju postojanjem ra?una revalorizacije i diversifikacijom, odnosno dr?anjem imovine u razli?itim valutama i u zlatu.

Devizne pri?uve ESB?a i njegova vlastita sredstva nominirana u eurima uglavnom se ula?u u vrijednosne papire s fiksnim prinosom i izlo?eni su kamatnom riziku zbog uskla?ivanja s teku?im tr?i?nim cijenama jer se ti instrumenti vrednuju po tr?i?nim cijenama. Devizne pri?uve ESB?a uglavnom se ula?u u vrijednosne papire s relativno kratkim dospije?ima (vidi Grafikon 6. u odjeljku 1.3.1. ?Bilanca”), dok vrijednosni papiri u portfelju vlastitih sredstava obi?no imaju du?a dospije?a (vidi Grafikon 8. u odjeljku 1.3.1.?Bilanca”). Ta se sastavnica rizika, mjerena ra?unovodstvenim pristupom, smanjila u odnosu na 2018. zbog kretanja povezanih s uvjetima na tr?i?tu.

Kamatni rizik koji nastaje zbog vrednovanja instrumenta po teku?im tr?i?nim cijenama ESB smanjuje politikama raspodjele imovine i ra?unima revalorizacije.

ESB je izlo?en i kamatnom riziku koji proizlazi iz neuskla?enosti izme?u kamata na imovinu koje zara?uje i kamata koje pla?a za obveze, ?to utje?e na njegove neto kamatne prihode. Taj rizik nije izravno povezan ni s jednim odre?enim portfeljem, ve? sa strukturom bilance ESB?a u cjelini, a osobito s neuskla?eno??u dospije?a i prinosa izme?u imovine i obveza. Prati se projekcijama ESB?ove profitabilnosti, koje pokazuju kako se o?ekuje da ?e ESB sljede?ih godina i dalje ostvarivati neto kamatne prihode.

Tom vrstom rizika upravlja se politikama raspodjele imovine, a dodatno ga smanjuje postojanje neremuneriranih obveza u bilanci ESB?a.

1.4.2. Operativni rizik

Upravljanje operativnim rizikom[15] u ESB?u obuhva?a sve nefinancijske rizike.

Za politiku i okvir ESB?a za upravljanje operativnim rizikom odgovoran je Izvr?ni odbor, koji ih odobrava. Odbor za operativni rizik podupire Izvr?ni odbor u nadziranju upravljanja operativnim rizicima. Upravljanje operativnim rizikom ugra?eno je u upravlja?ku strukturu ESB?a[16] i postupke upravljanja.

Glavni je cilj okvira ESB?a za upravljanje operativnim rizikom pridonijeti tomu da ESB ostvari svoju glavnu zada?u i ciljeve ?tite?i svoj ugled i imovinu od gubitka, zlouporabe i ?tete. Prema okviru za upravljanje operativnim rizikom svako je poslovno podru?je odgovorno za utvr?ivanje i procjenu svojeg operativnog rizika, incidenata i kontrola kao i za odgovor na njih, izvje??ivanje o njima te njihovo pra?enje. S tim u vezi, politika tolerancije rizika ESB?a pru?a smjernice za strategije odgovaranja na rizike i postupke prihva?anja rizika. Ona je povezana s matricom procjene rizika koja se temelji na ljestvicama stupnjevanja posljedica i vjerojatnosti rizika kod kojih se rabe kvantitativni i kvalitativni kriteriji (obje ljestvice imaju pet stupnjeva).

Okru?je u kojem djeluje ESB izlo?eno je sve slo?enijim rizicima, a s njegovim svakodnevnim aktivnostima povezani su raznovrsni operativni rizici. Me?u glavnim razlozima za zabrinutost ESB?a ?irok je spektar nefinancijskih rizika povezanih s pojedincima, informacijama, sustavima, postupcima i vanjskim pru?ateljima usluga. ESB je stoga ustanovio postupke kojima se olak?ava kontinuirano i u?inkovito upravljanje operativnim rizicima i uklju?ivanje informacija o rizicima u odlu?ivanje. Osim toga, usredoto?en je na pove?anje otpornosti. U vezi s tim stvorene su strukture i planovi za reagiranje na nepredvidive okolnosti kako bi se osigurao kontinuitet klju?nih poslovnih funkcija u slu?aju smetnji.


2. Financijski izvje?taji ESB?a

2.1. Bilanca na dan 31. prosinca 2019.

Napomene: Zbog zaokru?ivanja mogu?e je da kona?ni zbrojevi u financijskim izvje?tajima i u tablicama u bilje?kama ne budu to?ni. Pozitivni iznosi zaokru?eni na nulu prikazani su kao ?0”, negativni iznosi zaokru?eni na nulu kao ?(0)”, dok je nula prikazana kao ?–”.


2.2. Ra?un dobiti i gubitka za godinu koja je zavr?ila 31. prosinca 2019.

Frankfurt na Majni, 11. velja?e 2020.
Europska sredi?nja banka

Christine Lagarde
predsjednica


2.3. Ra?unovodstvene politike

Oblik i prikaz financijskih izvje?taja

Financijski izvje?taji ESB?a izra?eni su u skladu sa sljede?im ra?unovodstvenim politikama,[17] po kojima se Upravno vije?e ESB?a ravna radi fer prezentacije financijskih izvje?taja, a koje su istodobno primjerene naravi djelatnosti sredi?nje banke.

Ra?unovodstvena na?ela

Ravnali smo se prema sljede?im ra?unovodstvenim na?elima: gospodarska stvarnost i transparentnost, razboritost, priznavanje doga?aja nakon datuma bilance, zna?ajnost, vremenska neograni?enost poslovanja, na?elo nastanka doga?aja, dosljednost i usporedivost.

Priznavanje imovine i obveza

Imovina ili obveza priznaje se u bilanci samo ako je vjerojatno da ?e svaka povezana budu?a ekonomska korist pritjecati ESB?u ili od njega otjecati, ako se svi povezani rizici i nagrade, u znatnom dijelu, prenose na ESB te ako je mogu?e pouzdano izmjeriti tro?ak ili vrijednost imovine ili iznos obveze.

Ra?unovodstvene osnove

Izvje?taji su sastavljeni primjenom na?ela povijesnog tro?ka, prilago?eni s obzirom na tr?i?no vrednovanje utr?ivih vrijednosnih papira (osim onih koji se trenuta?no dr?e za potrebe monetarne politike), zlata i sve druge bilan?ne ili izvanbilan?ne imovine i obveza u stranoj valuti.

Transakcije financijskom imovinom i obvezama u financijskim su izvje?tajima evidentirane na osnovi datuma namire.

Sve transakcije financijskim instrumentima nominiranima u stranoj valuti, osim promptnih transakcija vrijednosnim papirima, evidentiraju se na ra?unima izvanbilan?ne evidencije na datum trgovanja. Na datum namire izvanbilan?na se knji?enja poni?tavaju, a transakcije se knji?e u bilanci. Kupnja i prodaja strane valute utje?u na neto valutnu poziciju na datum trgovanja. Na datum trgovanja ra?unaju se i realizirani rezultati koji proizlaze iz prodaje. Obra?unane nedospjele kamate, premije i diskonti povezani s financijskim instrumentima nominiranima u stranoj valuti ra?unaju se i evidentiraju svakodnevno, pa ti obra?uni svakodnevno utje?u na valutnu poziciju.

Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti

Imovina i obveze nominirani u stranoj valuti prera?unavaju se u eure po te?aju koji je vrijedio na datum bilance. Prihodi i rashodi prera?unavaju se u eure po te?aju koji je vrijedio na datum evidentiranja. Revalorizacija imovine i obveza u stranoj valuti, uklju?uju?i bilan?ne i izvanbilan?ne instrumente, provodi se za svaku valutu posebno.

Revalorizacija imovine i obveza nominiranih u stranoj valuti radi uskla?ivanja s tr?i?nom cijenom provodi se zasebno od revalorizacije zbog promjene deviznog te?aja.

Zlato se vrednuje po tr?i?noj cijeni na datum bilance. Nema razlikovanja izme?u revalorizacijskih razlika zbog promjene cijene i te?aja u vezi sa zlatom, ve? se evidentira samo jedna razlika zbog revalorizacije zlata, koja se temelji na cijeni unce zlata u eurima, koja je za godinu koja je zavr?ila 31. prosinca 2019. dobivena na temelju te?aja eura u odnosu na ameri?ki dolar na dan 31. prosinca 2019.

Posebna prava vu?enja definirana su kao ko?arica valuta, a njihova vrijednost odre?ena je na temelju ponderiranog zbroja te?ajeva pet glavnih valuta (ameri?kog dolara, eura, kineskog juana renminbija, japanskog jena i funte sterlinga). Udjeli ESB?a u posebnim pravima vu?enja prera?unani su u eure po te?aju EUR/XDR na dan 31. prosinca 2019.

Vrijednosni papiri

Vrijednosni papiri koji se dr?e za potrebe monetarne politike
Vrijednosni papiri koji se trenuta?no dr?e za potrebe monetarne politike vode se po amortiziranom tro?ku koji podlije?e umanjenju.

Ostali vrijednosni papiri
Utr?ivi vrijednosni papiri (osim vrijednosnih papira koji se trenuta?no dr?e za potrebe monetarne politike) i sli?na imovina vrednuju se po srednjim tr?i?nim cijenama ili na temelju odgovaraju?e krivulje prinosa za svaki pojedini vrijednosni papir na datum bilance. Opcije ugra?ene u vrijednosne papire ne izdvajaju se za potrebe vrednovanja. Za godinu koja je zavr?ila 31. prosinca 2019. upotrijebljene su srednje tr?i?ne cijene na dan 30. prosinca 2019. Nelikvidne dionice i svi ostali vlasni?ki instrumenti koji se dr?e kao trajno ulaganje vrednuju se po tro?ku nabave koji podlije?e umanjenju.

Priznavanje prihoda

Prihodi i rashodi priznaju se u razdoblju u kojem su zara?eni ili nastali.[18] Realizirani dobitci i gubitci koji proizlaze iz prodaje strane valute, zlata i vrijednosnih papira iskazuju se u ra?unu dobiti i gubitka. Takvi realizirani dobitci i gubitci ra?unaju se s obzirom na prosje?an tro?ak nabave povezane imovine.

Nerealizirani dobitci ne priznaju se kao prihodi i evidentiraju se izravno na ra?unu revalorizacije.

Nerealizirani gubitci iskazuju se u ra?unu dobiti i gubitka ako na kraju godine prema?e iznos prethodnih revalorizacijskih prihoda evidentiranih na odgovaraju?em ra?unu revalorizacije. Takvi nerealizirani gubitci od nekog vrijednosnog papira, valute ili zlata ne netiraju se s nerealiziranim dobitcima od drugih vrijednosnih papira, valuta ili zlata. U slu?aju da takvi nerealizirani gubitci nastanu po bilo kojoj stavki iskazanoj u ra?unu dobiti i gubitka, prosje?ni tro?ak nabave te stavke smanjuje se na te?aj ili tr?i?nu cijenu na kraju godine. Nerealizirani gubitci od kamatnih ugovora o razmjeni iskazani u ra?unu dobiti i gubitka na kraju godine amortiziraju se sljede?ih godina.

Gubitci zbog umanjenja vrijednosti iskazuju se u ra?unu dobiti i gubitka i ne poni?tavaju se sljede?ih godina, osim ako se umanjenje smanji i to se smanjenje mo?e povezati s konkretnim doga?ajem koji je nastupio nakon prvog evidentiranja umanjenja vrijednosti.

Premije ili diskonti koji proizlaze iz vrijednosnih papira amortiziraju se tijekom preostalog ugovornog razdoblja do dospije?a vrijednosnih papira.

Obratne transakcije

Obratne transakcije operacije su kojima ESB kupuje ili prodaje imovinu na temelju repo ugovora ili provodi kreditne operacije na temelju kolaterala.

Vrijednosni papiri na temelju repo ugovora prodaju se za gotovinu, pri ?emu se istodobno ugovara njihova povratna kupnja od druge ugovorne strane po dogovorenoj cijeni na neki odre?eni budu?i datum. Repo ugovori evidentiraju se kao kolateralizirani depoziti na strani obveza u bilanci. Vrijednosni papiri prodani na temelju takvog ugovora i dalje su u bilanci ESB?a.

Vrijednosni papiri na temelju obratnog repo ugovora kupuju se za gotovinu, pri ?emu se istodobno ugovara njihova ponovna prodaja drugoj ugovornoj strani po dogovorenoj cijeni na neki odre?eni budu?i datum. Obratni repo ugovori evidentiraju se kao kolateralizirani krediti na strani imovine u bilanci, ali nisu uklju?eni u dr?anja vrijednosnih papira ESB?a.

Obratne transakcije (uklju?uju?i transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira) koje se provode u sklopu programa koji nudi specijalizirana institucija evidentiraju se u bilanci samo ako je kolateral polo?en u obliku gotovine, a ta gotovina jo? nije ulo?ena.

Izvanbilan?ni instrumenti

Valutni instrumenti, tj. terminske transakcije u stranoj valuti, terminske strane valutnih ugovora o razmjeni i drugi valutni instrumenti koji obuhva?aju razmjenu jedne valute za drugu na odre?eni datum u budu?nosti, uklju?uju se u neto valutne pozicije za izra?un pozitivnih i negativnih te?ajnih razlika.

Kamatni instrumenti revaloriziraju se po pojedina?nim stavkama. Dnevne promjene varijacijske mar?e nedospjelih kamatnih ro?nica i kamatni ugovori o razmjeni koji su poravnani preko sredi?nje druge ugovorne strane evidentiraju se u ra?unu dobiti i gubitka. Terminske transakcije vrijednosnim papirima i kamatne ugovore o razmjeni koji nisu poravnani preko sredi?nje druge ugovorne strane vrednuje ESB u skladu s op?eprihva?enim metodama vrednovanja s pomo?u konkretnih tr?i?nih cijena i kamata te diskontnih faktora od datuma namire do datuma vrednovanja.

Doga?aji nakon datuma bilance

Vrijednosti imovine i obveza uskla?uju se za doga?aje koji su nastali izme?u datuma godi?nje bilance i datuma na koji je Izvr?ni odbor dopustio podno?enje godi?njih financijskih izvje?taja ESB?a Upravnom vije?u na odobrenje ako ti doga?aji znatno utje?u na stanje imovine ili obveza na datum bilance.

Va?ni doga?aji nakon datuma bilance koji ne utje?u na stanje imovine i obveza na datum bilance objavljuju se u bilje?kama.

Salda unutar ESSB?a / salda unutar Eurosustava

Salda unutar ESSB?a uglavnom su rezultat prekograni?nih pla?anja unutar Europske unije (EU) namirenih u novcu sredi?nje banke u eurima. Te transakcije u najve?oj mjeri pokre?u privatni subjekti (tj. kreditne institucije, trgova?ka dru?tva i pojedinci). One se namiruju u sustavu TARGET2 – transeuropskom automatiziranom sustavu ekspresnih nov?anih transakcija u realnom vremenu na bruto na?elu – i zbog njih nastaju bilateralna salda na ra?unima sredi?njih banaka EU?a u sustavu TARGET2. Ta bilateralna salda svakodnevno se netiraju i dodjeljuju ESB?u, tako da svakoj nacionalnoj sredi?njoj banci ostane samo jedna neto bilateralna pozicija prema ESB?u. Pla?anja koja provodi ESB i koja se namiruju u sustavu TARGET2 tako?er utje?u na te pojedina?ne neto bilateralne pozicije. Te su pozicije u poslovnim knjigama ESB?a neto potra?ivanje odnosno neto obveza svake nacionalne sredi?nje banke prema ostatku Europskog sustava sredi?njih banaka (ESSB). Salda unutar Eurosustava nacionalnih sredi?njih banaka europodru?ja prema ESB?u koja proizlaze iz sustava TARGET2 te druga salda unutar Eurosustava nominirana u eurima (npr. privremene raspodjele dobiti ESB?a nacionalnim sredi?njim bankama) iskazuju se u bilanci ESB?a kao jedna neto pozicija imovine ili obveza pod stavkom ?Ostala potra?ivanja unutar Eurosustava (neto)” ili ?Ostale obveze unutar Eurosustava (neto)”. Salda unutar ESSB?a nacionalnih sredi?njih banaka izvan europodru?ja prema ESB?u koja proizlaze iz njihova sudjelovanja u sustavu TARGET2[19] objavljuju se pod stavkom ?Obveze prema nerezidentima europodru?ja nominirane u eurima”.

Salda unutar Eurosustava koja proizlaze iz raspodjele euronov?anica unutar Eurosustava uklju?ena su kao jedna pozicija neto imovine pod stavkom ?Potra?ivanja koja se odnose na raspodjelu euronov?anica unutar Eurosustava” (vidi u nastavku ?Nov?anice u optjecaju”).

Salda unutar Eurosustava koja proizlaze iz prijenosa deviznih pri?uva na ESB od strane nacionalnih sredi?njih banaka koje su se priklju?ile Eurosustavu nominirana su u eurima i iskazana pod stavkom ?Obveze koje odgovaraju prijenosu deviznih pri?uva”.

Dugotrajna imovina

Dugotrajna imovina, uklju?uju?i nematerijalnu imovinu, uz iznimku zemlji?ta i umjetnina, vrednuje se po tro?ku nabave umanjenom za amortizaciju. Zemlji?ta i umjetnine vrednuju se po tro?ku nabave. Glavna zgrada ESB?a vrednuje se po tro?ku nabave umanjenom za amortizaciju koji podlije?e umanjenju vrijednosti. Za potrebe amortizacije glavne zgrade ESB?a tro?kovi se dodjeljuju odgovaraju?im sastavnicama imovine koje se amortiziraju u skladu s njihovim procijenjenim vijekom upotrebe. U obra?unu amortizacije tijekom o?ekivanog vijeka upotrebe imovine primjenjuje se linearna metoda, po?ev?i od tromjese?ja nakon ?to imovina postane raspolo?iva za upotrebu. Vijek upotrebe glavnih kategorija imovine je kako slijedi:

Trajanje amortizacijskog razdoblja za kapitalizirane tro?kove obnove povezane s postoje?im zgradama koje ESB unajmljuje prilago?eno je s obzirom na doga?aje koji utje?u na o?ekivani vijek upotrebe povezane imovine.

ESB provodi godi?nju provjeru umanjenja za glavnu zgradu i za imovinu s pravom uporabe povezanu s poslovnim zgradama (vidi u nastavku ?Najmovi”) na temelju me?unarodnog ra?unovodstvenog standarda 36 ?Umanjenje imovine”. Ako se utvrdi postojanje pokazatelja da vrijednost imovine mo?e biti umanjena, procjenjuje se njezin nadoknadivi iznos. Gubitak od umanjenja iskazuje se u ra?unu dobiti i gubitka ako je nadoknadivi iznos manji od neto knjigovodstvene vrijednosti.

Dugotrajna imovina cijene manje od 10.000 EUR otpisuje se u godini stjecanja.

Dugotrajna imovina koja ispunjava kriterije kapitalizacije, a jo? je u fazi izgradnje ili razvoja evidentira se na poziciji ?Imovina u izgradnji”. Povezani tro?kovi prenose se u odgovaraju?e stavke dugotrajne imovine kada ta imovina postane raspolo?iva za upotrebu.

Najmovi

Za sve najmove koji obuhva?aju materijalnu imovinu povezana imovina s pravom uporabe i obveza po najmu priznaju se u bilanci na datum po?etka najma i uklju?uju se u ?Materijalnu i nematerijalnu dugotrajnu imovinu”, odnosno u stavku ?Razno” (obveze).

Imovina s pravom uporabe vrednuje se po tro?ku nabave umanjenom za amortizaciju. Osim toga, imovina s pravom uporabe povezana s poslovnim zgradama podlije?e umanjenju vrijednosti (za vi?e informacija o godi?njoj provjeri umanjenja vidi gore ?Dugotrajna imovina”). Amortizacija se obra?unava primjenom linearne metode od datuma po?etka najma do kraja vijeka upotrebe imovine s pravom uporabe ili do isteka razdoblja najma, ovisno o tome koji je datum raniji.

Obveza po najmu po?etno se mjeri po sada?njoj vrijednosti budu?ih pla?anja u vezi s najmom (obuhva?ene su samo komponente najma), diskontiranih primjenom grani?ne kamatne stope zadu?ivanja ESB?a. Nakon toga obveza po najmu mjeri se po amortiziranom tro?ku, primjenom metode efektivne kamatne stope. Povezani kamatni rashodi evidentiraju se u ra?unu dobiti i gubitka kao ?Ostali kamatni rashodi”. Ako do?e do promjene budu?ih pla?anja u vezi s najmom zbog promjene indeksa ili druge ponovne procjene postoje?eg ugovora, obveza po najmu ponovno se mjeri. Posljedica svake takve revalorizacije odgovaraju?e je uskla?ivanje knjigovodstvene vrijednosti imovine s pravom uporabe.

Kratkoro?ni najmovi koji traju 12 mjeseci ili kra?e i najmovi imovine male vrijednosti, manje od 10.000 EUR (u skladu s pragom koji se primjenjuje na priznavanje dugotrajne imovine), knji?e se kao rashodi u ra?unu dobiti i gubitka.

Primanja nakon prestanka zaposlenja, ostala dugoro?na primanja i otpremnine koje ispla?uje ESB

ESB upravlja planovima definiranih primanja za zaposlenike i ?lanove Izvr?nog odbora ESB?a te za ?lanove Nadzornog odbora koji su zaposlenici ESB?a.

Mirovinski plan za zaposlenike financira se imovinom fonda za dugoro?na primanja zaposlenih. Obvezni doprinosi koje upla?uju ESB i zaposlenici prikazani su u stupu definiranih primanja mirovinskog plana. Zaposlenici mogu upla?ivati dodatne dobrovoljne doprinose u stup definiranih doprinosa, koji se mogu upotrijebiti za dodatna primanja.[20] Dodatna primanja utvr?uju se na temelju iznosa dobrovoljnih doprinosa uve?anih za povrat od ulaganja tih doprinosa.

Za primanja nakon prestanka zaposlenja i ostala dugoro?na primanja ?lanova Izvr?nog odbora ESB?a i ?lanova Nadzornog odbora koji su zaposlenici ESB?a ustanovljen je sustav financiranja bez fondova. Za zaposlenike se sustav financiranja bez fondova upotrebljava za primanja nakon prestanka zaposlenja osim mirovina te za ostala dugoro?na primanja i otpremnine.

Neto obveza na temelju definiranih primanja
Obveza priznata u bilanci pod stavkom ?Razno” (obveze) u vezi s planovima definiranih primanja, uklju?uju?i ostala dugoro?na primanja i otpremnine, sada?nja je vrijednost bruto obveze na temelju definiranih primanja na datum bilance umanjena za fer vrijednost imovine plana kojom se ta obveza financira.

Bruto obvezu na temelju definiranih primanja jednom godi?nje ra?unaju neovisni aktuari metodom projekcije kreditne jedinice. Sada?nja vrijednost bruto obveze na temelju definiranih primanja ra?una se diskontiranjem procijenjenih budu?ih nov?anih tokova stopom koja se utvr?uje u odnosu na tr?i?ne prinose, na datum bilance, na visokokvalitetne korporativne obveznice nominirane u eurima kojima su rokovi dospije?a sli?ni roku dospije?a te obveze.

Do aktuarskih dobitaka i gubitaka mo?e do?i zbog uskla?enja na temelju iskustva (ako se stvarni rezultati razlikuju od prethodnih aktuarskih pretpostavki) i promjena aktuarskih pretpostavki.

Neto tro?ak definiranih primanja
Neto tro?ak definiranih primanja ra??lanjen je na sastavnice koje se objavljuju u ra?unu dobiti i gubitka te rezultate revalorizacije povezane s primanjima nakon prestanka zaposlenja prikazane u bilanci pod stavkom ?Ra?uni revalorizacije”.

Neto iznos kojim se tereti ra?un dobiti i gubitka obuhva?a:

  1. tro?ak teku?eg rada na temelju definiranih primanja u teku?oj godini
  2. tro?ak minulog rada na temelju definiranih primanja koji proizlazi iz izmjene plana
  3. neto kamate po diskontnoj stopi na neto obvezu na temelju definiranih primanja
  4. revalorizirane vrijednosti povezane s ukupnim ostalim dugoro?nim primanjima i otpremninama, ako ih ima.

Neto iznos prikazan pod stavkom ?Ra?uni revalorizacije” obuhva?a:

  1. aktuarske dobitke i gubitke s osnove bruto obveze na temelju definiranih primanja
  2. stvarni povrat na imovinu plana, isklju?uju?i iznose uklju?ene u neto kamate na neto obvezu na temelju definiranih primanja
  3. svaku promjenu u?inka gornje granice vrijednosti imovine, isklju?uju?i iznose uklju?ene u neto kamate na neto obvezu na temelju definiranih primanja.

Te iznose jednom godi?nje vrednuju neovisni aktuari kako bi utvrdili odgovaraju?u obvezu u financijskim izvje?tajima.

Nov?anice u optjecaju

ESB i nacionalne sredi?nje banke europodru?ja, koji zajedno ?ine Eurosustav, izdaju euronov?anice.[21] Ukupna vrijednost euronov?anica u optjecaju raspodjeljuje se sredi?njim bankama Eurosustava posljednjeg radnog dana svakog mjeseca u skladu s klju?em za raspodjelu nov?anica.[22]

ESB-u je dodijeljen udio od 8 % u ukupnoj vrijednosti euronov?anica u optjecaju, ?to je objavljeno u bilanci pod stavkom obveza ?Nov?anice u optjecaju”. Iz udjela ESB?a u ukupnom izdanju euronov?anica proizlaze potra?ivanja od nacionalnih sredi?njih banaka. Ta potra?ivanja, koja nose kamate,[23] objavljena su pod podstavkom ?Potra?ivanja koja se odnose na raspodjelu euronov?anica unutar Eurosustava” (vidi gore ?Salda unutar ESSB?a / salda unutar Eurosustava”). Kamatni prihodi od tih potra?ivanja uklju?eni su u ra?un dobiti i gubitka pod stavkom ?Kamatni prihodi koji proizlaze iz raspodjele euronov?anica unutar Eurosustava”.

Privremena raspodjela dobiti

Iznos koji je jednak zbroju prihoda ESB?a od euronov?anica u optjecaju i prihoda od vrijednosnih papira koji se dr?e za potrebe monetarne politike kupljenih u sklopu (a) programa za tr?i?ta vrijednosnih papira, (b) tre?eg programa kupnje pokrivenih obveznica, (c) programa kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom i (d) programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora raspodjeljuje se u sije?nju sljede?e godine u sklopu privremene raspodjele dobiti ako Upravno vije?e ne odlu?i druk?ije.[24] Taj se iznos raspodjeljuje u cijelosti ako nije ve?i od neto dobiti za godinu ESB?a i u skladu s eventualnim odlukama Upravnog vije?a o prijenosu prihoda na rezervacije za financijske rizike. Upravno vije?e tako?er mo?e odlu?iti da umanji iznos prihoda od euronov?anica u optjecaju koji se raspodjeljuje u sije?nju za iznos tro?kova ESB?a povezanih s izdavanjem euronov?anica i njihovom obradom.

Promjene ra?unovodstvenih politika

Do kraja 2018. ESB je za vrijeme trajanja ugovorā o najmu iskazivao tro?kove povezane s tim ugovorima pod stavkom ?Administrativni tro?kovi” u ra?unu dobiti i gubitka. Nakon objave Me?unarodnog standarda financijskog izvje?tavanja (MSFI) 16 ?Najmovi” ESB od 1. sije?nja 2019. primjenjuje izmijenjenu ra?unovodstvenu politiku. Pri po?etnoj primjeni ESB je ponovno procijenio sve ugovore o najmu koji se odnose na dugotrajnu imovinu kako bi utvrdio jesu li u skladu s definicijom najma prema novoj ra?unovodstvenoj politici. Utvr?eni najmovi priznati su primjenom modificiranog retroaktivnog pristupa prema kojem je imovina s pravom uporabe jednaka povezanoj obvezi po najmu. Zbog toga usporedni podatci nisu prepravljani.

Nastala imovina s pravom uporabe i obveze po najmu priznati su u bilanci na dan 1. sije?nja 2019. pod stavkama ?Materijalna i nematerijalna dugotrajna imovina” i ?Razno” (obveze) na sljede?i na?in:

Povezani rashodi evidentirat ?e se u ra?unu dobiti i gubitka u stavkama ?Ostali kamatni rashodi” i ?Amortizacija materijalne i nematerijalne dugotrajne imovine.”

Ostala pitanja

U skladu s ?lankom 27. Statuta ESSB?a i na temelju preporuke Upravnog vije?a, Vije?e EU?a odobrilo je imenovanje dru?tva Baker Tilly GmbH & Co.KG Wirtschaftsprüfungsgesellschaft, Düsseldorf (Savezna Republika Njema?ka) vanjskim revizorom ESB?a za razdoblje od pet godina do kraja financijske godine 2022. Razdoblje od pet godina mo?e se produljiti za jo? dvije financijske godine.


2.4. Bilje?ke o bilanci

Bilje?ka br. 1 – Zlato i potra?ivanja u zlatu

Na dan 31. prosinca 2019. ESB je imao 16.229.522 XAU[25] ?istog zlata, tr?i?ne vrijednosti 21.976 mil. EUR (2018.: 18.193 mil. EUR). U 2019. nisu se provodili poslovi sa zlatom, tako da su dr?anja ESB?a bila nepromijenjena u odnosu na stanje 31. prosinca 2018. Eurska protuvrijednost tih dr?anja pove?ala se zbog rasta tr?i?ne cijene zlata izra?ene u eurima (vidi ?Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti” u odjeljku 2.3. ?Ra?unovodstvene politike” i bilje?ku 14. ?Ra?uni revalorizacije”).

Bilje?ka br. 2 – Potra?ivanja od nerezidenata i rezidenata europodru?ja nominirana u stranoj valuti

Bilje?ka br. 2.1 – Potra?ivanja od Me?unarodnog monetarnog fonda (MMF)

Ta su imovina udjeli ESB?a u posebnim pravima vu?enja u iznosu od 710 mil. EUR na dan 31. prosinca 2019. (2018.: 692 mil. EUR). Proizlazi iz dogovora s Me?unarodnim monetarnim fondom (MMF) o kupoprodaji posebnih prava vu?enja, pri ?emu je MMF ovla?ten u ime ESB?a prodavati ili kupovati posebna prava vu?enja za eure unutar najni?e i najvi?e razine udjela. Posebna prava vu?enja u ra?unovodstvene se svrhe tretiraju kao strana valuta (vidi ?Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti” u odjeljku 2.3. ?Ra?unovodstvene politike”). Vrijednost udjela ESB?a u posebnim pravima vu?enja pove?ala se zbog aprecijacije posebnih prava vu?enja u odnosu na euro tijekom 2019. i kamatnih prihoda primljenih tijekom godine.

Bilje?ka br. 2.2 – Salda kod banaka i ulaganja u vrijednosne papire, inozemni krediti i ostala inozemna imovina te potra?ivanja od rezidenata europodru?ja nominirana u stranoj valuti

Pod tim su dvjema stavkama salda kod banaka i krediti nominirani u stranoj valuti te ulaganja u vrijednosne papire nominirane u ameri?kim dolarima, japanskim jenima i kineskim juanima renminbijima.

Do pove?anja ukupne vrijednosti tih stavki u 2019. do?lo je zbog reinvestiranja prihoda, prvenstveno od portfelja u ameri?kim dolarima, ostvarenih tijekom godine i aprecijacije ameri?kog dolara i japanskog jena u odnosu na euro.

Neto devizna sredstva ESB?a[26] na dan 31. prosinca 2019. iznosila su kako slijedi:

Bilje?ka br. 3 – Ostala potra?ivanja od kreditnih institucija europodru?ja nominirana u eurima

Na dan 31. prosinca 2019. ta se stavka sastojala od salda teku?ih ra?una kod rezidenata europodru?ja u iznosu od 109 mil. EUR (2018.: 300 mil. EUR).

Bilje?ka br. 4 – Vrijednosni papiri rezidenata europodru?ja nominirani u eurima

Bilje?ka br. 4.1 – Vrijednosni papiri koji se dr?e za potrebe monetarne politike

Na dan 31. prosinca 2019. pod tom su stavkom bili vrijednosni papiri koje je ESB stekao u sklopu triju programa kupnje pokrivenih obveznica, programa za tr?i?ta vrijednosnih papira, programa kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom i programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora.[27]

Kupnja u sklopu prvog programa kupnje pokrivenih obveznica zavr?ena je 30. lipnja 2010., dok je drugi program kupnje pokrivenih obveznica zavr?io 31. listopada 2012. Upravno vije?e odlu?ilo je prekinuti kupnje u sklopu programa za tr?i?ta vrijednosnih papira 6. rujna 2012.

Eurosustav je 1. studenoga 2019. ponovno zapo?eo svoje neto kupnje u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira[28] u prosje?nom mjese?nom iznosu od 20 mlrd. EUR, nakon desetomjese?nog razdoblja koje je zapo?elo krajem 2018. tijekom kojeg je Eurosustav samo reinvestirao, i to u cijelosti, glavnicu dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira. Upravno vije?e o?ekuje da ?e se kupnje provoditi onoliko dugo koliko to bude potrebno za ja?anje akomodativnog utjecaja klju?nih kamatnih stopa i prestati nedugo prije nego ?to po?ne pove?avati klju?ne kamatne stope ESB-a Upravno vije?e namjerava i dalje reinvestirati tijekom duljeg razdoblja nakon ?to po?ne pove?avati klju?ne kamatne stope ESB?a, odnosno onoliko dugo koliko bude potrebno za odr?avanje povoljnih likvidnosnih uvjeta i visokog stupnja prilagodljivosti monetarne politike.

Vrijednosni papiri kupljeni u sklopu svih tih programa vrednuju se po amortiziranom tro?ku koji podlije?e umanjenju (vidi ?Vrijednosni papiri” u odjeljku 2.3. ?Ra?unovodstvene politike”).

Amortizirani tro?ak vrijednosnih papira koje dr?i ESB kao i njihova tr?i?na vrijednost[29] (koja nije evidentirana u bilanci i ra?unu dobiti i gubitka te se daje isklju?ivo za usporedbu) iznose kako slijedi:

Do smanjenja vrijednosti amortiziranog tro?ka portfelja koji se dr?e u sklopu prvog i drugog programa kupnje pokrivenih obveznica te programa za tr?i?ta vrijednosnih papira do?lo je zbog otkupa. Vrijednost amortiziranog tro?ka vrijednosnih papira koji se dr?e u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora smanjila se zbog neto rezultata amortizacije premija i diskonta koji je vi?e nego neutralizirao neto kupnje koje su se provodile u posljednjim dvama mjesecima 2019.

Upravno vije?e redovito procjenjuje financijske rizike povezane s vrijednosnim papirima koji se dr?e u sklopu tih programa.

Godi?nje provjere umanjenja obavljaju se na temelju podataka na kraju godine i odobrava ih Upravno vije?e. U provjerama se pokazatelji umanjenja ocjenjuju za svaki program zasebno. Kada je utvr?en pokazatelj umanjenja, provedena je dodatna analiza kako bi se potvrdilo da umanjenje nije utjecalo na nov?ane tokove povezanih vrijednosnih papira. Na temelju rezultata ovogodi?nje provjere umanjenja ESB nije knji?io gubitke za vrijednosne papire koji su se 2019. dr?ali u njegovim portfeljima povezanim s monetarnom politikom.

Bilje?ka br. 5 – Potra?ivanja unutar Eurosustava

Bilje?ka br. 5.1 – Potra?ivanja koja se odnose na raspodjelu euronov?anica unutar Eurosustava

Pod tom su stavkom potra?ivanja ESB?a prema nacionalnim sredi?njim bankama europodru?ja koja se odnose na raspodjelu euronov?anica unutar Eurosustava (vidi ?Nov?anice u optjecaju” u odjeljku 2.3. ?Ra?unovodstvene politike”). Na dan 31. prosinca 2019. ta je stavka iznosila 103.420 mil. EUR (2018.: 98.490 mil. EUR). Remuneracija tih potra?ivanja izra?unava se svakodnevno po posljednjoj dostupnoj grani?noj kamatnoj stopi koju Eurosustav upotrebljava u aukcijama za glavne operacije refinanciranja[30] (vidi bilje?ku br. 22.2 ?Kamatni prihodi koji proizlaze iz raspodjele euronov?anica unutar Eurosustava”).

Bilje?ka br. 6 – Ostali prihodi

Bilje?ka br. 6.1 – Materijalna i nematerijalna dugotrajna imovina

Ta se imovina na dan 31. prosinca 2019. sastojala od sljede?ih stavki:

Na dan 1. sije?nja 2019. ESB je pod stavkom ?Zgrade s pravom uporabe” priznao uglavnom unajmljene poslovne zgrade, a pod stavkom ?Oprema s pravom uporabe” s tim povezanu opremu za odr?avanje zgrada, kao i uredsku i drugu opremu.

Provjera umanjenja za ESB?ovu glavnu zgradu i zgrade s pravom uporabe obavljena je na kraju godine i nisu zabilje?eni gubitci od umanjenja vrijednosti.

Bilje?ka br. 6.2 – Ostala financijska imovina

Pod tom su stavkom uglavnom ulaganja vlastitih sredstava ESB?a, koja se dr?e kao protustavka kapitalu i pri?uvama ESB?a te rezervacijama za financijske rizike. Ona obuhva?a i 3211 dionica Banke za me?unarodne namire, ?iji tro?ak nabave iznosi 42 mil. EUR.

Sastavnice te stavke su sljede?e:

Do neto pove?anja te stavke u 2019. do?lo je uglavnom zbog reinvestiranja kamatnih prihoda ostvarenih od portfelja vlastitih sredstava ESB?a i pove?anja tr?i?ne vrijednosti vrijednosnih papira koji se dr?e u tom portfelju.

Bilje?ka br. 6.3 – Revalorizacijske razlike za izvanbilan?ne instrumente

Pod tom se stavkom evidentiraju promjene u vrednovanju transakcija razmjene i terminskih transakcija u stranoj valuti koje su 31. prosinca 2019. bile nedospjele (vidi bilje?ku br. 19 ?Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti”). Te su promjene u vrednovanju iznosile 619 mil. EUR (2018.: 578 mil. EUR), a proizlaze iz prera?unavanja iznosa takvih transakcija u njihovu protuvrijednost u eurima po deviznim te?ajevima koji su vrijedili na datum bilance, u odnosu na vrijednosti u eurima koje proizlaze iz prera?unavanja transakcija po prosje?nom tro?ku nabave strane valute na taj dan (vidi ?Izvanbilan?ni instrumenti” i ?Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti” u odjeljku 2.3. ?Ra?unovodstvene politike”).

Bilje?ka br. 6.4 – Obra?unani prihodi i unaprijed pla?eni tro?kovi

Na dan 31. prosinca 2019. ta je stavka iznosila 2.572 mil. EUR (2018.: 2.738 mil. EUR) Pod tom su stavkom uglavnom obra?unane kuponske kamate na vrijednosne papire, uklju?uju?i nepodmireni iznos kamata koji se pla?a pri stjecanju, u iznosu od 2.431 mil. EUR (2018.: 2.589 mil. EUR) (vidi bilje?ku br. 2.2 ?Salda kod banaka i ulaganja u vrijednosne papire, inozemni krediti i ostala inozemna imovina te potra?ivanja od rezidenata europodru?ja nominirana u stranoj valuti”, bilje?ku br. 4 ?Vrijednosni papiri rezidenata europodru?ja nominirani u eurima” i bilje?ku br. 6.2 ?Ostala financijska imovina”).

Nadalje, pod tom su stavkom i (a) obra?unani prihodi od zajedni?kih projekata Eurosustava (vidi bilje?ku br. 27 ?Ostali prihodi”), (b) razni unaprijed pla?eni tro?kovi i (c) obra?unani kamatni prihodi od ostale financijske imovine i obveza.

Bilje?ka br. 6.5 – Razno

Na dan 31. prosinca 2019. ta je stavka iznosila 2.221 mil. EUR (2018.: 2.039 mil. EUR) i uglavnom obuhva?ala obra?unane iznose privremeno raspodijeljene dobiti ESB?a u iznosu od 1.431 mil. EUR (2018.: 1.191 mil. EUR) (vidi ?Privremena raspodjela dobiti” u odjeljku 2.3. ?Ra?unovodstvene politike” i bilje?ku br. 11.2 ?Ostale obveze unutar Eurosustava (neto)”).

Osim toga, obuhva?ala je salda u vrijednosti od 757 mil. EUR (2018.: 567 mil. EUR) povezana s nedospjelim transakcijama razmjene i terminskim transakcijama u stranoj valuti na dan 31. prosinca 2019. koja proizlaze iz prethodnog prera?unavanja iznosa takvih transakcija u njihovu protuvrijednost u eurima po prosje?noj nabavnoj cijeni valute na datum bilance, u odnosu na vrijednosti u eurima po kojima su te transakcije prvo bile knji?ene (vidi ?Izvanbilan?ni instrumenti” u odjeljku 2.3. ?Ra?unovodstvene politike”).

Na dan 31. prosinca 2018. pod tom stavkom bio je i iznos od 244 mil. EUR koji je odgovarao potra?ivanjima od nadziranih subjekata s osnove godi?njih naknada za nadzor jer je ESB nadziranim subjektima izdao ra?une za te naknade u prosincu 2018. s datumom pla?anja u sije?nju 2019. Ra?uni za naknade za nadzor za teku?u godinu izdani su u listopadu 2019. s datumom dospije?a pla?anja u prosincu 2019. te je stoga ve?i dio naknada napla?en u istoj financijskoj godini.

Bilje?ka br. 7 – Nov?anice u optjecaju

Pod tom je stavkom udio ESB?a (8 %) u ukupnom broju euronov?anica u optjecaju (vidi ?Nov?anice u optjecaju” u odjeljku 2.3. ?Ra?unovodstvene politike”). Na dan 31. prosinca 2019. ta je stavka iznosila 103.420 mil. EUR (2018.: 98.490 mil. EUR).

Bilje?ka br. 8 – Ostale obveze prema kreditnim institucijama europodru?ja nominirane u eurima

Sredi?nje banke Eurosustava mogu prihva?ati gotovinski kolateral za mogu?nosti pozajmljivanja vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora, koji ne?e morati reinvestirati. Kada je rije? o ESB-u, te se operacije provode preko specijalizirane institucije.

Nedospjele transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora provedene s kreditnim institucijama europodru?ja 31. prosinca 2019. godine iznosile su 1.325 mil. EUR (2018.: 1.399 mil. EUR). Gotovina koja je dobivena kao kolateral prenesena je na ra?une u sustavu TARGET2. Budu?i da na kraju godine nije bila ulo?ena, te su transakcije iskazane u bilanci (vidi ?Obratne transakcije” u odjeljku 2.3. ?Ra?unovodstvene politike”).[31]

Bilje?ka br. 9 – Obveze prema ostalim rezidentima europodru?ja nominirane u eurima

Bilje?ka br. 9.1 – Ostale obveze

Na dan 31. prosinca 2019. ta je stavka iznosila 20.466 mil. EUR (2018.: 9.152 mil. EUR) Ta stavka obuhva?a depozite Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) i Europskog stabilizacijskog mehanizama (ESM). U skladu s ?lankom 21. Statuta ESSB?a, ESB mo?e nastupati kao fiskalni agent za institucije, tijela, urede ili agencije Europske unije, sredi?nje vlasti, regionalna, lokalna ili druga tijela javne vlasti, ostala javnopravna tijela ili javna poduze?a dr?ava ?lanica.

Ta stavka obuhva?a i depozite ili pla?anja koje je primio ESB, koje su proveli sudionici u sustavima EURO1 i RT1[32] ili koji su provedeni u ime tih sudionika i slu?e kao fond osiguranja za sustav EURO1 ili kao potpora namire u sustavu RT1.

Bilje?ka br. 10 – Obveze prema nerezidentima europodru?ja nominirane u eurima

Na dan 31. prosinca 2019. ta je stavka iznosila 7.245 mil. EUR (2018.: 10.361 mil. EUR). Najve?a sastavnica te stavke bio je iznos od 3.350 mil. EUR (2018.: 3.682 mil. EUR) koji proizlazi iz stalnog dogovora o me?usobnoj valutnoj razmjeni s Bankom federalnih rezervi New Yorka. Prema tom dogovoru, Sustav federalnih rezervi transakcijama razmjene osigurava ESB?u ameri?ke dolare kako bi se drugim ugovornim stranama Eurosustava ponudilo kratkoro?no financiranje u ameri?kim dolarima. ESB istodobno ulazi u transakcije naizmjeni?ne razmjene s nacionalnim sredi?njim bankama europodru?ja, koje dobivena sredstva upotrebljavaju za provo?enje operacija za pu?tanje likvidnosti u ameri?kim dolarima u obliku obratnih transakcija s drugim ugovornim stranama Eurosustava. Transakcije naizmjeni?ne razmjene dovode do salda unutar Eurosustava izme?u ESB?a i nacionalnih sredi?njih banaka (vidi bilje?ku br. 11.2 ?Ostale obveze unutar Eurosustava (neto)”). Nadalje, transakcije razmjene koje se provode sa Sustavom federalnih rezervi i nacionalnim sredi?njim bankama europodru?ja za posljedicu imaju terminska potra?ivanja i obveze koji se evidentiraju na izvanbilan?nim ra?unima (vidi bilje?ku br. 19 ?Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti”).

Pod tom je stavkom i iznos od 3.271 mil. EUR (2018.: 4.619 mil. EUR), koji se sastojao od salda sredi?njih banaka izvan europodru?ja kod ESB?a koja proizlaze iz, ili su protustavka, transakcija obra?enih u sustavu TARGET2. Do smanjenja tih salda u 2019. do?lo je zbog pla?anja nerezidenata europodru?ja rezidentima europodru?ja.

Ostatak te stavke iznos je od 625 mil. EUR (2018.: 2.059 mil. EUR), koji proizlazi iz nedospjelih transakcija pozajmljivanja vrijednosnih papira s nerezidentima europodru?ja u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora, u kojima je gotovina polo?ena kao kolateral i prenesena na ra?une u sustavu TARGET2 (vidi bilje?ku br. 8 ?Ostale obveze prema kreditnim institucijama europodru?ja nominirane u eurima”).

Bilje?ka br. 11 – Obveze unutar Eurosustava

Bilje?ka br. 11.1 – Obveze koje odgovaraju prijenosu deviznih pri?uva

To su obveze prema nacionalnim sredi?njim bankama europodru?ja koje su proizi?le iz prijenosa deviznih pri?uva na ESB kad su se te banke priklju?ile Eurosustavu. U skladu s ?lankom 30. stavkom 2. Statuta ESSB?a, ti se doprinosi utvr?uju razmjerno udjelu nacionalnih sredi?njih banaka u upisanom kapitalu ESB?a. Nakon petogodi?nje prilagodbe pondera nacionalnih sredi?njih banaka u klju?u za upis kapitala ESB?a, 1. sije?nja 2019. ponder nacionalnih sredi?njih banaka europodru?ja u upisanom kapitalu ESB?a smanjio se (vidi bilje?ku br. 15 ?Kapital i pri?uve”). Zbog toga su se te obveze smanjile za 448 mil. EUR na 40.344 mil. EUR, kao ?to je prikazano u tablici u nastavku.

Remuneracija tih obveza izra?unava se svakodnevno po posljednjoj dostupnoj grani?noj kamatnoj stopi koju Eurosustav upotrebljava u svojim aukcijama za glavne operacije refinanciranja, uskla?enoj tako da odra?ava nulti prinos na sastavnicu zlata (vidi bilje?ku br. 22.3 ?Remuneracija potra?ivanja nacionalnih sredi?njih banaka s osnove prenesenih deviznih pri?uva”).

Bilje?ka br. 11.2 – Ostale obveze unutar Eurosustava (neto)

Pod tom su stavkom u 2019. bila salda unutar sustava TARGET2 koja su nacionalne sredi?nje banke europodru?ja imale prema ESB?u i iznos koji se duguje nacionalnim sredi?njim bankama europodru?ja s obzirom na privremenu raspodjelu dobiti ESB?a (vidi ?Salda unutar ESSB?a / salda unutar Eurosustava”, odnosno ?Privremena raspodjela dobiti” u odjeljku 2.3. ?Ra?unovodstvene politike”).

Smanjenje neto obveze u sustavu TARGET2 rezultat je uglavnom (a) pove?anja depozita koje je ESB primio u svojoj ulozi fiskalnog agenta (vidi bilje?ku br. 9 ?Obveze prema ostalim rezidentima europodru?ja nominirane u eurima”), (b) kamatnih prihoda od vrijednosnih papira koji se dr?e za potrebe monetarne politike i (c) otkupa vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa za tr?i?ta vrijednosnih papira i prvih dvaju programa kupnje pokrivenih obveznica koji su namireni putem ra?una u sustavu TARGET2. Utjecaj tih ?imbenika djelomi?no je neutraliziran (a) neto kupnjama u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira koje su tako?er namirene putem ra?una u sustavu TARGET2, (b) isplatom povezanom s raspodjelom dobiti ESB?a za 2018., (c) smanjenjem gotovine koja je dobivena kao kolateral pri pozajmljivanju vrijednosnih papira u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora (vidi bilje?ku 8. ?Ostale obveze prema kreditnim institucijama iz europodru?ja nominirane u eurima” i bilje?ku br. 10 ?Obveze prema nerezidentima europodru?ja nominirane u eurima”) i (d) namirom pla?anja od strane rezidenata europodru?ja prema nerezidentima europodru?ja u sustavu TARGET2 (vidi bilje?ku br. 10 ?Obveze prema nerezidentima europodru?ja nominirane u eurima”).

Remuneracija pozicija unutar sustava TARGET2, uz iznimku salda koja proizlaze iz transakcija naizmjeni?ne razmjene u vezi s operacijama za pu?tanje likvidnosti u ameri?kim dolarima, izra?unava se svakodnevno po posljednjoj dostupnoj grani?noj kamatnoj stopi koju Eurosustav upotrebljava u svojim aukcijama za glavne operacije refinanciranja.

Bilje?ka br. 12 – Ostale obveze

Bilje?ka br. 12.1 – Revalorizacijske razlike za izvanbilan?ne instrumente

Pod tom se stavkom evidentiraju promjene u vrednovanju transakcija razmjene i terminskih transakcija u stranoj valuti koje su 31. prosinca 2019. bile nedospjele (vidi bilje?ku br. 19 ?Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti”). Te su promjene u vrednovanju iznosile 709 mil. EUR (2018.: 641 mil. EUR), a proizlaze iz prera?unavanja iznosa takvih transakcija u njihovu protuvrijednost u eurima po deviznim te?ajevima koji su vrijedili na datum bilance, u odnosu na vrijednosti u eurima koje proizlaze iz prera?unavanja transakcija po prosje?nom tro?ku nabave strane valute na taj dan (vidi ?Izvanbilan?ni instrumenti” i ?Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti” u odjeljku 2.3. ?Ra?unovodstvene politike”).

Bilje?ka br. 12.2 – Obra?unani rashodi i odgo?eni prihodi

Ta se pozicija 31. prosinca 2019. sastojala od sljede?ih sastavnica:

Bilje?ka br. 12.3 – Razno

Na dan 31. prosinca 2019. ta je stavka iznosila 2.188 mil. EUR (2018.: 1.178 mil. EUR) i obuhva?ala je salda u iznosu od 662 mil. EUR (2018.: 580 mil. EUR) povezana s valutnim ugovorima o razmjeni i terminskim transakcijama u stranoj valuti koji su 31. prosinca 2019. bili nedospjeli (vidi bilje?ku br. 19 ?Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti”). Ta salda proizlaze iz prera?unavanja iznosa tih transakcija u njihovu protuvrijednost u eurima po prosje?nom tro?ku nabave valute na datum bilance, u odnosu na vrijednosti u eurima po kojima su te transakcije prvotno bile knji?ene (vidi ?Izvanbilan?ni instrumenti” u odjeljku 2.3. ?Ra?unovodstvene politike”).

Pod tom je stavkom tako?er iskazana obveza po najmu u iznosu od 232 mil. EUR koja je proiza?la iz provedbe nove ra?unovodstvene politike za najmove od 1. sije?nja 2019. (vidi ?Najmovi” i ?Promjene ra?unovodstvenih politika” u odjeljku 2.3. ?Ra?unovodstvene politike”).

Osim toga, pod tom je stavkom i neto obveza ESB?a na temelju definiranih primanja nakon prestanka zaposlenja i ostalih dugoro?nih primanja zaposlenika i ?lanova Izvr?nog odbora te ?lanova Nadzornog odbora koji su zaposlenici ESB?a. Njome su obuhva?ene i otpremnine zaposlenika ESB?a.

Primanja nakon prestanka zaposlenja, ostala dugoro?na primanja i otpremnine koje ispla?uje ESB

Bilanca
Iznosi priznati u bilanci pod stavkom ?Razno” (obveze) s obzirom na primanja nakon prestanka zaposlenja, ostala dugoro?na primanja i otpremnine zaposlenika bili su sljede?i:

Napomena: U stupcima ?Odbori” iskazuju se iznosi i za Izvr?ni odbor i za Nadzorni odbor.

U 2019. godini sada?nja je vrijednost bruto obveze na temelju definiranih primanja prema zaposlenicima u visini 2.497 mil. EUR (2018.: 1.608 mil. EUR) obuhva?ala i primanja koja se financiraju bez fondova u iznosu od 323 mil. EUR (2018.: 226 mil. EUR), ?to se odnosi na primanja nakon prestanka zaposlenja osim mirovina, ostala dugoro?na primanja i otpremnine zaposlenika. Sada?nja vrijednost bruto obveze na temelju definiranih primanja prema ?lanovima Izvr?nog odbora i ?lanovima Nadzornog odbora od 39 mil. EUR (2018.:29 mil. EUR) odnosi se isklju?ivo na financiranje bez fondova za primanja nakon prestanka zaposlenja i ostala dugoro?na primanja.

Revalorizacije ESB?ove neto obveze na temelju definiranih primanja s obzirom na primanja nakon prestanka zaposlenja priznaju se u bilanci pod stavkom obveze ?Ra?uni revalorizacije”. U 2019. revalorizacijski gubitci pod tom stavkom obveze iznosili su 749 mil. EUR (2018.: 129 mil. EUR) (vidi bilje?ku br. 14 ?Ra?uni revalorizacije”).

Promjene bruto obveze na temelju definiranih primanja, imovina plana i rezultati revalorizacije
Promjene sada?nje vrijednosti bruto obveze na temelju definiranih primanja bile su sljede?e:

Napomena: U stupcima ?Odbori” iskazuju se iznosi i za Izvr?ni odbor i za Nadzorni odbor.
1) Neto iznos koji uklju?uje obvezne doprinose i prijenose sredstava u plan ili iz njega. Zaposlenici su uplatili obvezne doprinose u iznosu od 7,4 % osnovne pla?e, dok je ESB je uplatio obvezne doprinose u iznosu od 20,7 % osnovne pla?e.

Ukupni revalorizacijski gubitci za 2019. u iznosu od 763 mil. EUR koji proizlaze iz bruto obveze za definirana primanja nastali su prvenstveno zbog smanjenja diskontne stope s 2,3 % u 2018. na 1,2 % u 2019. Revalorizacijski gubitci nastali su i zbog primjene novih tablica smrtnosti i, u manjoj mjeri, zbog uskla?enja na temelju iskustva koje proizlazi iz razlike izme?u aktuarskih pretpostavki iz godi?njih izvje?taja iz prethodne godine i stvarnog iskustva.

Ispla?ena primanja u 2019. smanjila su se na 24 mil. EUR (2018.: 46 mil. EUR), uglavnom zbog manjih jednokratnih isplata otpremnina zaposlenicima koji su prihva?eni u privremeni program potpore promjeni u karijeri. Taj je program zapo?eo u 2017. i namijenjen je zaposlenicima s dugim radnim sta?em u ESB?u, kojima se olak?ava dobrovoljan prelazak na zaposlenje izvan ESB?a pod odre?enim uvjetima.

U 2019. je do?lo do sljede?ih promjena fer vrijednosti imovine plana u stupu definiranih primanja koji se odnosi na zaposlenike:

Revalorizacijski dobitak od imovine plana u 2019. godini odraz je ?injenice da su stvarni prinosi od udjela u fondovima bili zna?ajno vi?i od pretpostavljenih kamatnih prihoda od imovine plana.

U 2019. je do?lo do sljede?ih promjena revalorizacijskih rezultata:

Ra?un dobiti i gubitka
U ra?unu dobiti i gubitka za 2019. godinu priznati su sljede?i iznosi:

Napomena: U stupcima ?Odbori” iskazuju se iznosi i za Izvr?ni odbor i za Nadzorni odbor.

U 2019. su ukupni gubitci od revalorizacije ostalih dugoro?nih primanja i otpremnina priznatih izravno u ra?unu dobiti i gubitka iznosili 18 mil. EUR. Najve?i dio tog iznosa odnosi se na ostala dugoro?na primanja i proizlazi prvenstveno iz smanjenja diskontne stope s 2,3 % u 2018. na 1,2 % u 2019.

Tro?ak teku?eg rada u 2019. godini smanjio se na 92 mil. EUR (2018.: 98 mil. EUR), i to uglavnom zahvaljuju?i pove?anju diskontne stope sa 2,1 %, koliko je iznosila 2017. godine, na 2,3 % u 2018.[33]

Klju?ne pretpostavke
U pripremi vrednovanja spomenutih u ovoj bilje?ci neovisni aktuari koristili su se pretpostavkama koje je Izvr?ni odbor prihvatio za potrebe ra?unovodstva i objavljivanja. Osnovne pretpostavke upotrijebljene za izra?un obveza za primanja nakon prestanka zaposlenja i ostala dugoro?na primanja su sljede?e:

1) Te su pretpostavke upotrijebljene za izra?un onog dijela bruto obveze ESB?a na temelju definiranih primanja koji se financira imovinom za koju postoji kapitalno jamstvo.
2) Osim toga, ostavljen je prostor za potencijalna pojedina?na pove?anja pla?a u visini do 1,8 % godi?nje, ovisno o dobi sudionika plana.
3) Prema pravilima mirovinskog plana ESB?a, mirovine ?e se pove?avati jednom godi?nje. Ako op?a uskla?ivanja pla?a za zaposlenike ESB?a budu ispod razine inflacije, svako ?e pove?anje mirovina biti u skladu s op?im uskla?ivanjem pla?a. Ako op?a uskla?ivanja pla?a prije?u razinu inflacije, iste ?e se stope primijeniti za utvr?ivanje pove?anja mirovina, pod uvjetom da financijsko stanje mirovinskih planova ESB?a dopu?ta takvo pove?anje.

Nadalje, dobrovoljni doprinosi koje su zaposlenici upla?ivali u stup definiranih doprinosa u 2019. iznosili su 171 mil. EUR (2018.: 140 mil. EUR). Ti su doprinosi ulo?eni u imovinu plana i stvaraju odgovaraju?u obvezu jednake vrijednosti.

Bilje?ka br. 13 – Rezervacije

Pod tom su stavkom uglavnom rezervacije za financijske rizike. U 2019. se njezin obuhvat pro?irio kako bi pokrio sve financijske rizike (tj. tr?i?ni, likvidnosni i kreditni rizik). Ta je stavka prethodno obuhva?ala samo te?ajni, kamatni i kreditni rizik te rizik cijene zlata.

Rezervacije za financijske rizike upotrebljavat ?e se do mjere koju Upravno vije?e bude smatralo potrebnom za pokri?e budu?ih realiziranih i nerealiziranih gubitaka. Visina iznosa tih rezervacija i daljnja potreba za njima preispituju se jednom godi?nje na temelju procjene ESB?a o vlastitoj izlo?enosti navedenim rizicima, uzimaju?i u obzir niz ?imbenika. Iznos rezervacija, zajedno sa svim iznosima koji se dr?e u fondu op?e pri?uve, ne smije prelaziti vrijednost kapitala ESB?a koji su uplatile nacionalne sredi?nje banke europodru?ja.

Uzimaju?i u obzir (1) smanjenje pondera nacionalnih sredi?njih banaka europodru?ja u upisanom kapitalu ESB?a zbog petogodi?nje prilagodbe klju?a za upis kapitala ESB?a na dan 1. sije?nja 2019. (vidi bilje?ku br. 15 ?Kapital i pri?uve” i (2) rezultate procjene ESB?ove izlo?enosti financijskim rizicima, Upravno vije?e odlu?ilo je 31. prosinca 2019. otpustiti 84 mil. EUR iz rezervacija ESB?a za financijske rizike radi uskla?enja s najvi?im dopu?tenim iznosom. Rezervacije za financijske rizike na dan 31. prosinca 2019. stoga su iznosile 7.536 mil. EUR. Taj iznos odgovara vrijednosti upla?enog kapitala ESB?a, koji su uplatile nacionalne sredi?nje banke europodru?ja, na taj dan.

Bilje?ka br. 14 – Ra?uni revalorizacije

Pod tom su stavkom uglavnom revalorizacijska salda koja proizlaze iz nerealiziranih dobitaka od imovine, obveza i izvanbilan?nih instrumenata (vidi ?Priznavanje prihoda”, ?Imovina i obveze u zlatu i stranoj valuti”, ?Vrijednosni papiri” i ?Izvanbilan?ni instrumenti” u odjeljku 2.3. ?Ra?unovodstvene politike”). Ta stavka obuhva?a i revalorizirane vrijednosti neto obveze ESB?a na temelju definiranih primanja povezane s primanjima nakon prestanka zaposlenja (vidi ?Primanja nakon prestanka zaposlenja, ostala dugoro?na primanja i otpremnine koje ispla?uje ESB” u odjeljku 2.3. ?Ra?unovodstvene politike” i bilje?ku br. 12.3 ?Razno”).

Do pove?anja iznosa ra?una revalorizacije do?lo je prije svega zbog pove?anja cijene zlata i deprecijacije eura u odnosu na ameri?ki dolar i japanski jen tijekom 2019.

Za revalorizaciju na kraju godine upotrebljavali su se sljede?i devizni te?ajevi:

Bilje?ka br. 15 – Kapital i pri?uve

Bilje?ka br. 15.1 – Kapital

Promjene klju?a za upis kapitala ESB?a
U skladu s ?lankom 29. Statuta ESSB?a, ponderi dodijeljeni nacionalnim sredi?njim bankama u klju?u za upis kapitala ESB?a prilago?avaju se svakih pet godina[34] prema udjelima pojedina?nih dr?ava ?lanica u ukupnom stanovni?tvu i bruto doma?em proizvodu EU?a, i to u jednakoj mjeri.[35] ?etvrta takva prilagodba od osnivanja ESB?a provedena je 1. sije?nja 2019. i udjeli nacionalnih sredi?njih banaka u klju?u za upis kapitala prilago?eni su kako slijedi:

Upla?eni kapital ESB?a
Upisani kapital ESB?a iznosi 10.825 mil. EUR. Nakon petogodi?nje prilagodbe klju?a za upis kapitala ESB?a ponder nacionalnih sredi?njih banaka europodru?ja (koje cijelosti upla?uju upisani kapital) u klju?u za upis kapitala ESB?a smanjen je za 0,7739 postotnih bodova, dok se ponder nacionalnih sredi?njih banaka izvan europodru?ja (koje upla?uju samo 3,75 % svojeg upisanog kapitala) za toliko pove?ao. Upla?eni kapital ESB?a zbog toga se smanjio za 81 mil. EUR na 7.659 mil. EUR na dan 1. sije?nja 2019., kao ?to je prikazano u tablici u nastavku:


2.5. Izvanbilan?ni instrumenti

Bilje?ka br. 16 – Programi pozajmljivanja vrijednosnih papira

U sklopu upravljanja vlastitim sredstvima ESB?a ESB je sklopio sporazum o programu pozajmljivanja vrijednosnih papira, prema kojem specijalizirana institucija ulazi u transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira u ime ESB?a.

Osim toga, ESB je, u skladu s odlukama Upravnog vije?a, stavio na raspolaganje za pozajmljivanje vrijednosne papire kupljene u sklopu prvog, drugog i tre?eg programa kupnje pokrivenih obveznica, vrijednosne papire kupljene u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora te one kupljene u sklopu programa za tr?i?ta vrijednosnih papira koji su prihvatljivi i u programu kupnje vrijednosnih papira javnog sektora.[36]

Operacije pozajmljivanja vrijednosnih papira evidentiraju se na ra?unima izvanbilan?ne evidencije ako nisu osigurane gotovinskim kolateralom koji je bio neulo?en na kraju godine.[37] Operacije pozajmljivanja vrijednosnih papira te vrste u iznosu od 10.076 mil. EUR (2018.: 9.646 mil. EUR) bile su nedospjele na dan 31. prosinca 2019. Od tog je iznosa 5.502 mil. EUR (2018.: 4.440 mil. EUR) bilo povezano s pozajmljivanjem vrijednosnih papira koji se dr?e za potrebe monetarne politike.

Bilje?ka br. 17 – Kamatne ro?nice

Na dan 31. prosinca 2019. bile su nedospjele sljede?e transakcije u stranoj valuti, prikazane po tr?i?nom te?aju na kraju godine:

Te su se transakcije provodile u sklopu upravljanja deviznim pri?uvama ESB?a.

Bilje?ka br. 18 – Kamatni ugovori o razmjeni

Transakcije povezane s kamatnim ugovorima o razmjeni sa zami?ljenom vrijedno??u ugovora u iznosu od 703 mil. EUR (2018.: 519 mil. EUR), prikazane po tr?i?nim te?ajevima na kraju godine, bile su nedospjele na dan 31. prosinca 2019. Te su se transakcije provodile u sklopu upravljanja deviznim pri?uvama ESB?a.

Bilje?ka br. 19 – Valutni ugovori o razmjeni i terminske transakcije u stranoj valuti

Upravljanje deviznim pri?uvama
Tijekom 2019. transakcije razmjene i terminske transakcije u stranoj valuti provodile su se u sklopu upravljanja deviznim pri?uvama ESB?a. Potra?ivanja i obveze koji proizlaze iz tih transakcija, koje su bile nedospjele na dan 31. prosinca 2019., prikazani su po tr?i?nom te?aju na kraju godine kako slijedi:

Operacije za pu?tanje likvidnosti
Potra?ivanja i obveze nominirani u ameri?kim dolarima s datumom namire u 2019. nastali su u vezi s osiguravanjem likvidnosti u ameri?kim dolarima drugim ugovornim stranama Eurosustava (vidi bilje?ku br. 10 ?Obveze prema nerezidentima europodru?ja nominirane u eurima”).

Bilje?ka br. 20 – Upravljanje operacijama zadu?ivanja i kreditiranja

ESB je u 2019. i dalje bio odgovoran za upravljanje operacijama zadu?ivanja i kreditiranja EU?a na temelju instrumenta srednjoro?ne financijske pomo?i i Mehanizma za europsku financijsku stabilnost te za ugovor o kreditima za Gr?ku i upravljanje pla?anjima u vezi s dvama kreditima odobrenima u sklopu EFSF?a. ESB je u 2019. obra?ivao pla?anja koja se odnose na te operacije te pla?anja povezana s doprinosima ?lanica temeljnom kapitalu ESM?a.

Bilje?ka br. 21 – Potencijalne obveze za parnice u tijeku

Vi?e ?tedi?a, dioni?ara i imatelja obveznica ciparskih kreditnih institucija pokrenulo je nekoliko parnica protiv ESB?a i ostalih institucija EU?a. Tu?itelji tvrde da su pretrpjeli financijske gubitke zbog postupaka koji su po njihovu mi?ljenju doveli do restrukturiranja tih kreditnih institucija u sklopu programa financijske pomo?i za Cipar. U dvama predmetima Op?i sud Europske unije odbio je 2018. tu?bu kao neosnovanu. Na te je presude podnesena ?alba Sudu Europske unije i ?albeni postupak jo? je u tijeku. Tomu su prethodila rje?enja Op?eg suda iz 2014. u dvanaest sli?nih predmeta u kojima je tu?ba u cijelosti ocijenjena kao nedopu?tena i presude po ?albi Suda Europske unije iz 2016. u kojima je potvr?ena nedopu?tenost ili u kojima je presu?eno u korist ESB?a. Sudjelovanje ESB?a u procesu koji je doveo do dogovora o programu financijske pomo?i bilo je ograni?eno na pru?anje tehni?kih savjeta, u skladu s Ugovorom o ESM?u i u suradnji s Europskom komisijom, te na davanje neobvezuju?ih mi?ljenja o nacrtu ciparskog zakona o sanaciji. Stoga se smatra da ESB ne?e pretrpjeti gubitke zbog tih predmeta.


2.6. Bilje?ke o ra?unu dobiti i gubitka

Bilje?ka br. 22 – Neto kamatni prihodi

Bilje?ka br. 22.1 – Kamatni prihodi od deviznih pri?uva

Pod tom su stavkom kamatni prihodi, bez kamatnih rashoda, povezani s neto deviznim pri?uvama ESB?a, kako slijedi:

Do ukupnog pove?anja neto kamatnih prihoda u 2019. do?lo je uglavnom zbog vi?ih kamatnih prihoda ostvarenih od portfelja u ameri?kim dolarima. Tom pove?anju pridonijela je i aprecijacija ameri?kog dolara u odnosu na euro.

Bilje?ka br. 22.2 – Kamatni prihodi koji proizlaze iz raspodjele euronov?anica unutar Eurosustava

Pod tom su stavkom kamatni prihodi povezani s udjelom ESB?a od 8 % u ukupnom izdanju euronov?anica (vidi ?Nov?anice u optjecaju” u odjeljku 2.3. ?Ra?unovodstvene politike” i bilje?ku br. 5.1 ?Potra?ivanja koja se odnose na raspodjelu euronov?anica unutar Eurosustava”). Kamatni prihodi u 2019. iznosili su nula zbog toga ?to je kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja tijekom cijele godine bila 0 %.

Bilje?ka br. 22.3 – Remuneracija potra?ivanja nacionalnih sredi?njih banaka s osnove prenesenih deviznih pri?uva

Na toj se poziciji prikazuje remuneracija ispla?ena nacionalnim sredi?njim bankama europodru?ja za potra?ivanja s osnove deviznih pri?uva prenesenih na ESB (vidi bilje?ku br. 11.1 ?Obveze koje odgovaraju prijenosu deviznih pri?uva”). Remuneracija je u 2019. iznosila nula zbog toga ?to je kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja tijekom cijele godine bila 0 %.

Bilje?ka br. 22.4 – Ostali kamatni prihodi i ostali kamatni rashodi

Ostali kamatni prihodi i ostali kamatni rashodi u 2019. godini bili su sljede?i:

1) Neto kamatni prihodi ESB?a od dr?anja gr?kih dr?avnih obveznica u sklopu programa za tr?i?ta vrijednosnih papira iznosili su 94 mil. EUR (2018.: 127 mil. EUR).

Bilje?ka br. 23 – Realizirani dobitci/gubitci od financijskih operacija

Neto realizirani dobitci/gubitci od financijskih operacija u 2019. godini bili su sljede?i:

Neto realizirani dobitci/gubitci od razlika u cijeni obuhva?aju realizirane dobitke i gubitke od vrijednosnih papira, kamatnih ro?nica i kamatnih ugovora o razmjeni. Neto realizirane dobitke od razlika u cijeni u 2019. uglavnom su prouzro?ili realizirani dobitci od razlika u cijeni u portfelju u ameri?kim dolarima zbog ni?ih prinosa vrijednosnih papira nominiranih u ameri?kim dolarima u usporedbi s 2018.

Bilje?ka br. 24 – Umanjenje financijske imovine i pozicija

U 2019. je do?lo do sljede?ih umanjenja financijske imovine i pozicija:

Tr?i?na vrijednost vi?e vrijednosnih papira koji se dr?e u portfelju vlastitih sredstava i portfelju u ameri?kim dolarima smanjivala se potkraj 2019. usporedno s rastom odgovaraju?ih prinosa. To je prouzro?ilo nerealizirane gubitke od razlika u cijeni na kraju godine.

Bilje?ka br. 25 – Neto prihodi/rashodi od naknada i provizija

Prihodi na toj poziciji u 2019. sastojali su se uglavnom od naknada za nadzor i administrativnih kazni koje su izre?ene nadziranim subjektima zbog nepostupanja u skladu s uredbama EU?a o bonitetnim zahtjevima za banke i nadzornim odlukama ESB?a. Rashodi su se uglavnom sastojali od naknada za skrbni?tvo.

Prihodi i rashodi povezani s nadzornim zada?ama
ESB ubire godi?nju naknadu od nadziranih subjekata kako bi pokrio svoje rashode proizi?le iz obavljanja nadzornih zada?a. U travnju 2019. ESB je najavio da ?e godi?nje naknade za nadzor u 2019. iznositi 576 mil. EUR. Taj se iznos temeljio na procjeni godi?njih rashoda za nadzorne zada?e u iznosu od 559 mil. EUR u 2019., nakon uskla?enja za (1) manjak u iznosu od 15 mil. EUR prenesen iz 2018. i (2) iznose vra?ene pojedina?nim bankama za prethodna razdoblja za koja se pla?a naknada[38] (2 mil. EUR).

Na osnovi stvarnog iznosa rashoda ESB?a koji proizlaze iz obavljanja zada?a nadzora banaka, prihodi od naknada za nadzor za 2019. iznosili su 537 mil. EUR. Nastali vi?ak u iznosu od 22 mil. EUR koji proizlazi iz razlike izme?u procijenjenih rashoda (559 mil. EUR) i stvarnih rashoda (537 mil. EUR) za 2019. prikazan je pod stavkom ?Obra?unani rashodi i odgo?eni prihodi” (vidi bilje?ku br. 12.2 ?Obra?unani rashodi i odgo?eni prihodi”). Za iznos tog vi?ka smanjit ?e se ukupan iznos za 2020., koji ?e se bankama, nakon uvo?enja izdavanja ra?una ex post u skladu s izmijenjenim okvirom za naknade[39], naplatiti u 2021.

Osim toga, ESB mo?e izre?i administrativne kazne nadziranim subjektima zbog nepostupanja u skladu s uredbama EU?a o bonitetnim zahtjevima za banke i nadzornim odlukama ESB?a. Prihodi te vrste ne uzimaju se u obzir u izra?unu godi?njih naknada za nadzor. Oni se evidentiraju kao prihodi u ra?unu dobiti i gubitka ESB?a te se raspodjeljuju nacionalnim sredi?njim bankama europodru?ja u sklopu ESB?ove raspodjele dobiti. Prihodi od kazni izre?enih nadziranim subjektima u 2019. su iznosili 7 mil. EUR.

Stoga su prihodi ESB?a povezani s nadzornim zada?ama u 2019. bili sljede?i:

Rashodi povezani s nadzorom banaka proizlaze iz izravnog nadzora zna?ajnih subjekata, nadgledanja nadzora manje zna?ajnih subjekata te provo?enja horizontalnih zada?a i specijaliziranih usluga. Obuhva?aju i rashode koji se odnose na podru?ja za potporu, koji su potrebni za ispunjavanje nadzornih du?nosti ESB?a, uklju?uju?i upravljanje poslovnim prostorom, upravljanje ljudskim potencijalima, op?e poslove, prora?un i kontroling, ra?unovodstvo, pravne poslove, odnose s javno??u i prevo?enje, unutarnju reviziju, statistiku i informacijsku tehnologiju.

Ukupni stvarni rashodi za 2019. povezani s nadzornim zada?ama ESB?a, koji se nadokna?uju godi?njim naknadama za nadzor, bili su sljede?i:

Pove?anje prosje?nog broja zaposlenika koji rade u nadzoru banaka ESB?a prouzro?ilo je odgovaraju?e pove?anje pla?a i naknada. Zbog ve?eg broja zaposlenika do?lo je i do pove?anja tro?kova povezanih s poslovnim prostorom, dok su se ostali operativni rashodi smanjili uglavnom zbog manjih tro?kova za savjetni?ke usluge povezane s nadzornim zada?ama, posebno s ciljanom provjerom internih modela (TRIM), koja ?e biti zavr?ena u 2020.

Bilje?ka br. 26 – Prihodi od dionica i sudjeluju?ih udjela

Na ovoj su poziciji prikazane primljene dividende za dionice BIS?a koje ESB dr?i (vidi bilje?ku br. 6.2 ?Ostala financijska imovina”).

Bilje?ka br. 27 – Ostali prihodi

Ostali razni prihodi ostvareni tijekom 2019. uglavnom su proizi?li iz doprinosa nacionalnih sredi?njih banaka europodru?ja tro?kovima ESB?a u vezi sa zajedni?kim projektima unutar Eurosustava.

Bilje?ka br. 28 – Tro?kovi za zaposlenike

U 2019. tro?kovi za zaposlenike bili su sljede?i:

1) Pla?e i dodatci na pla?e u su?tini su oblikovani prema shemi naknada Europske unije te su usporedivi s njom.

Prosje?an broj zaposlenika, izra?en u ekvivalentima punog radnog vremena[40], iznosio je 3.770 (2018.: 3.546), uklju?uju?i njih 349 na rukovode?im polo?ajima (2018.: 337).

Tro?kovi za zaposlenike pove?ali su se u 2019. prije svega zbog ve?eg prosje?nog broja zaposlenika ESB?a i ve?ih tro?kova povezanih s dugoro?nim primanjima, uglavnom zbog upotrebe ni?e diskontne stope u aktuarskoj procjeni na kraju 2019. (vidi bilje?ku br. 12.3 ?Razno”).

Naknade za ?lanove Izvr?nog odbora i ?lanove Nadzornog odbora
?lanovi Izvr?nog odbora i ?lanovi Nadzornog odbora koji su zaposlenici ESB?a primaju osnovnu pla?u te dodatke za stanovanje i reprezentaciju. Predsjedniku se, umjesto dodatka za stanovanje, osigurava rezidencija. U skladu s Uvjetima zapo?ljavanja osoblja Europske sredi?nje banke, ?lanovi obaju odbora mogu imati pravo na dodatak za uzdr?avane ?lanove ku?anstva, djecu i obrazovanje, ovisno o osobnim prilikama. Pla?e podlije?u oporezivanju u korist EU?a te odbitcima za uplatu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, dugotrajnu skrb te osiguranje od posljedica nesretnog slu?aja. Dodatci na pla?e neoporezivi su i ne ulaze u izra?un mirovina.

U 2019. godini ?lanovima Izvr?nog odbora i ?lanovima Nadzornog odbora koji su zaposlenici ESB?a (dakle, ne uklju?uju?i predstavnike nacionalnih nadzornih tijela) ispla?ene su sljede?e osnovne pla?e:[41]

1) U ovaj ukupan iznos nije uklju?ena pla?a potpredsjednika Nadzornog odbora (Sabine Lautenschl?ger do velja?e 2019. i Yvesa Merscha od listopada 2019.), ve? je ona iskazana s pla?ama drugih ?lanova Izvr?nog odbora.

Ukupni dodatci na pla?u koji se ispla?uju ?lanovima obaju odbora i doprinosi ESB?a koji se u njihovo ime upla?uju za zdravstveno osiguranje, dugotrajnu skrb i osiguranje od posljedica nesretnog slu?aja iznosili su 1.182.767 EUR (2018.: 835.371 EUR). Biv?i ?lanovi obaju odbora jo? neko ograni?eno vrijeme nakon isteka mandata mogu dobivati prijelazne pla?e. U 2019. godini te su isplate, s povezanim dodatcima za uzdr?avane ?lanove ku?anstva i doprinosima ESB?a upla?enim za zdravstveno osiguranje, dugotrajnu skrb i osiguranje od posljedica nesretnog slu?aja biv?ih ?lanova obaju odbora, iznosile 864.287 EUR (2018.: 169.346 EUR). Pove?anje ukupnih dodataka na pla?u i isplata prijelaznih pla?a uglavnom je posljedica toga ?to je ve?i broj ?lanova odbora do?ao u ESB ili je iz njega oti?ao.

Isplate za mirovine s dodatcima nakon prestanka zaposlenja te doprinosi za zdravstveno osiguranje, dugotrajnu skrb i osiguranje od posljedica nesretnog slu?aja za biv?e ?lanove odbora i njihove uzdr?avane osobe iznosili su 1.848.157 EUR (2018.: 3.047.064 EUR).[42] U 2019. je taj iznos obuhva?ao prijenos u drugi mirovinski plan pri umirovljenju biv?eg ?lana odbora. U 2018. je uklju?ivao pau?alni iznos mirovine koja je biv?em ?lanu odbora ispla?ena jednokratno pri umirovljenju umjesto budu?ih isplata mirovine.

Bilje?ka br. 29 – Administrativni tro?kovi

Ta stavka iznosi 476 mil. EUR (2018.: 525 mil. EUR) i pokriva sve ostale teku?e tro?kove povezane sa savjetni?kim uslugama, informacijskom tehnologijom, odr?avanjem poslovnih prostora, robom i opremom koja nije kapitalna oprema te ostalim uslugama i isporu?enom robom kao i tro?kove za zaposlenike uklju?uju?i tro?kove njihove izobrazbe, zapo?ljavanja, premje?taja i smje?taja.

Smanjenje u 2019. uglavnom je posljedica manjih tro?kova koji se odnose na najam prostora, agencijsko osoblje i vanjske savjetnike. Manji tro?kovi najma posljedica su bilan?nog priznavanja zgrada s pravom uporabe (vidi ?Promjene ra?unovodstvenih politika” u odjeljku 2.3. ?Ra?unovodstvene politike” i bilje?ku br. 6.1 ?Materijalna i nematerijalna dugotrajna imovina”) i evidentiranja povezanih tro?kova kao amortizacije.

Bilje?ka br. 30 – Usluge proizvodnje nov?anica

Ti tro?kovi nastaju ponajprije zbog prekograni?nog prijevoza euronov?anica izme?u tiskara i nacionalnih sredi?njih banaka radi dostave novih nov?anica kao i izme?u nacionalnih sredi?njih banaka radi nadoknade manjkova kod jednih vi?kom zaliha kod drugih. Te tro?kove snosi centralno ESB.


2.7. Doga?aji nakon datuma bilance

Bilje?ka br. 31 – Prilagodba klju?a za upis kapitala ESB?a nakon izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU?a

Zbog izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU-a i posljedi?nog izlaska sredi?nje banke Bank of England iz ESSB?a, ponderi preostalih nacionalnih sredi?njih banaka u klju?u za upis kapitala ESB?a prilago?eni su s u?inkom od 1. velja?e 2020. kako slijedi:

Utjecaj na kapital ESB-a
Upisani kapital ESB?a ostao je nepromijenjen na razini od 10.825 mil. EUR nakon izlaska sredi?nje banke Bank of England iz ESSB?a. Udio te sredi?nje banke u upisanom kapitalu ESB?a, koji je iznosio 14,3 %, preraspodijelio se me?u nacionalnim sredi?njim bankama europodru?ja i preostalim nacionalnim sredi?njim bankama izvan europodru?ja.

Upla?eni kapital ESB?a ostat ?e nepromijenjen na razini 7.659 mil. EUR u 2020. zato ?to su preostale nacionalne sredi?nje banke pokrile povu?eni upla?eni kapital sredi?nje banke Bank of England u iznosu od 58 mil. EUR. Nacionalne sredi?nje banke europodru?ja uplatit ?e svoje preostale uve?ane udjele u kapitalu ESB?a u godi?njim obrocima tijekom dvije godine nakon izlaska sredi?nje banke Bank of England iz ESSB?a. To ?e imati za posljedicu pove?anje upla?enog kapitala ESB?a sa 7.659 mil. EUR u 2020. na 8.270 mil. EUR u 2021. i 8.880 mil. EUR u 2022.

Utjecaj na potra?ivanja nacionalnih sredi?njih banaka koja odgovaraju deviznim pri?uvama prenesenim na ESB
U skladu s ?lankom 30. stavkom 2. Statuta ESSB?a, doprinosi nacionalnih sredi?njih banaka prijenosu deviznih pri?uva na ESB utvr?uju se razmjerno njihovu udjelu u upisanom kapitalu ESB?a. Nakon (a) pove?anja pondera nacionalnih sredi?njih banaka europodru?ja (koje su prenijele devizne pri?uve na ESB) u upisanom kapitalu ESB?a zbog izlaska sredi?nje banke Bank of England iz ESSB?a i (b) odluke Upravnog vije?a o smanjenju udjela doprinosa nacionalnih sredi?njih banaka europodru?ja tako da ukupni iznos deviznih pri?uva koji su prenijele nacionalne sredi?nje banke europodru?ja ostane isti kakav je bio prije izlaska sredi?nje banke Bank of England iz ESSB?a, ukupna potra?ivanja nacionalnih sredi?njih banaka koja odgovaraju tim prijenosima ostaju gotovo nepromijenjena.


3. Izvje??e neovisnog revizora

Izvje??e neovisnog revizora informativni je prijevod izvje??a vanjskog revizora ESB?a. U slu?aju odstupanja mjerodavna je engleska verzija koju su potpisali revizori dru?tva Baker Tilly.


4. Bilje?ka o raspodjeli dobiti i gubitka

Ova bilje?ka nije dio financijskih izvje?taja ESB?a za 2019. godinu.

Na temelju ?lanka 33. Statuta ESSB?a, neto dobit ESB?a prenosi se sljede?im redoslijedom:

  1. iznos koji odredi Upravno vije?e, a koji ne smije prelaziti 20 % neto dobiti, prenosi se u fond op?e pri?uve, najvi?e do iznosa jednakog 100 % kapitala
  2. preostala neto dobit raspodjeljuje se imateljima udjela ESB?a razmjerno njihovim upla?enim udjelima.[43]

U slu?aju da ESB zabilje?i gubitak, manjak se mo?e nadoknaditi iz fonda op?e pri?uve ESB?a i, ako je potrebno, nakon odluke Upravnog vije?a, iz monetarnog prihoda za tu financijsku godinu, razmjerno visini i najvi?e do iznosa raspodijeljenih nacionalnim sredi?njim bankama u skladu s ?lankom 32. stavkom 5. Statuta ESSB?a.[44]

Neto dobit ESB-a za 2019. iznosila je 2.366 mil. EUR. Na temelju odluke Upravnog vije?a 31. sije?nja 2020. nacionalnim sredi?njim bankama europodru?ja privremeno je raspodijeljena dobit u iznosu od 1.431 mil. EUR. Nadalje, Upravno vije?e odlu?ilo je preostalu dobit u visini 935 mil. EUR raspodijeliti nacionalnim sredi?njim bankama europodru?ja.

? Europska sredi?nja banka 2020

Po?tanska adresa 60640 Frankfurt na Majni, Njema?ka
Telefon +49 69 1344 0
Mre?ne stranice www.auexnv.com.cn

Sva prava pridr?ana. Dopu?ta se reprodukcija u obrazovne i nekomercijalne svrhe uz navo?enje izvora.

Obja?njenje terminologije i pokrata mo?ete prona?i u Pojmovniku ESB?a (samo na engleskom jeziku).

HTML ISBN 978-92-899-4106-8, ISSN 2443-4949, doi:10.2866/656904, QB-BS-20-001-HR-Q


[1]U cijelom se dokumentu zbog zaokru?ivanja mo?e dogoditi da prikazani zbrojevi ne budu u potpunosti to?ni i da postotci ne izra?avaju potpuno to?no apsolutne vrijednosti.
[2]Financijski izvje?taji obuhva?aju bilancu, ra?un dobiti i gubitka te povezane bilje?ke. Godi?nji financijski izvje?taji obuhva?aju financijske izvje?taje, izvje??e o poslovanju, revizorsko izvje??e i bilje?ku o raspodjeli dobiti i gubitka.
[3]Protokol o Statutu Europskog sustava sredi?njih banaka i Europske sredi?nje banke
[4]Program kupnje vrijednosnih papira sastoji se od tre?eg programa kupnje pokrivenih obveznica, programa kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom, programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora i programa kupnje vrijednosnih papira korporativnog sektora. ESB ne kupuje vrijednosne papire u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira korporativnog sektora. Dodatne pojedinosti o programu kupnje vrijednosnih papira mogu se prona?i na mre?nim stranicama ESB?a.
[5]U 2019. je ukupna vrijednost euronov?anica u optjecaju u Eurosustavu porasla za 5 % na 1.293 mlrd. EUR. ESB dr?i 8 % ukupne vrijednosti euronov?anica u optjecaju. Taj udio evidentiran je pod stavkama ?Nov?anice u optjecaju” i ?Potra?ivanja unutar Eurosustava”.
[6]Vidi priop?enje za javnost od 12. rujna 2019. o odlukama Upravnog vije?a.
[7]Amortizacija proizlazi iz ra?unovodstvenog na?ela prema kojem se vrijednosni papiri revaloriziraju navi?e ili nani?e u razdoblju do dospije?a ovisno o tome jesu li kupljeni po cijeni koja je vi?a ili ni?a od njihove nominalne vrijednosti. Dr?anja u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira u prosjeku su kupljena uz premiju. Prema tome, pod uvjetom da se ni?ta drugo ne mijenja, knjigovodstvena vrijednost dr?anja s vremenom se smanjuje.
[8]Ta sredstva sastoje se od imovine uklju?ene u bilan?ne pozicije ?Potra?ivanja od nerezidenata europodru?ja nominirana u stranoj valuti – Salda kod banaka i ulaganja u vrijednosne papire, inozemni krediti i ostala inozemna imovina” i ?Potra?ivanja od rezidenata europodru?ja nominirana u stranoj valuti”.
[9]Rashodi ESB?a koji proizlaze iz obavljanja nadzornih zada?a nadokna?uju se godi?njim naknadama koje se ubiru od nadziranih subjekata.
[10]Bilan?na stavka ?Ra?uni revalorizacije” uklju?uje i revalorizirane vrijednosti u odnosu na primanja nakon prestanka zaposlenja.
[11]Prihodi ESB?a od euronov?anica u optjecaju sastoje se od kamatnih prihoda koji su proizi?li iz remuneracije njegovih potra?ivanja od nacionalnih sredi?njih banaka unutar Eurosustava povezanih s njegovim udjelom od 8 % u ukupnoj vrijednosti euronov?anica u optjecaju.
[12]Naknade za nadzor uklju?ene su u stavku ?Ostali prihodi i rashodi? (vidi Grafikon 11.).
[13]O?ekivani manjak definira se kao prosje?ni gubitak ponderiran vjerojatno??u koji se pojavljuje u najgorih (1–p) % scenarija, pri ?emu ?p” ozna?ava razinu pouzdanosti.
[14]Dodatne pojedinosti o pristupu modeliranju rizika mogu se prona?i u publikaciji pod naslovom ?The financial risk management of the Eurosystem’s monetary policy operations”, ESB, srpanj 2015.
[15]Operativni rizik definira se kao rizik negativnog financijskog, poslovnog ili reputacijskog utjecaja ljudi, neprimjerene provedbe ili nedjelovanja unutarnjeg upravljanja i poslovnih procesa, nedjelovanja sustava na koje se procesi oslanjaju ili vanjskih doga?aja (npr. prirodnih katastrofa ili vanjskih napada).
[16]Dodatne informacije o upravlja?koj strukturi ESB?a mogu se prona?i na mre?nim stranicama ESB?a.
[17]Detaljne ra?unovodstvene politike ESB?a utvr?ene su u Odluci (EU) 2016/2247 ESB?a od 3. studenoga 2016. o godi?njim financijskim izvje?tajima ESB?a (ESB/2016/35) (SL L 347, 20.12.2016., str. 1.), sa svim izmjenama. U svrhu osiguravanja uskla?enog ra?unovodstva i financijskog izvje?tavanja o operacijama Eurosustava, Odluka je utemeljena na Smjernici (EU) 2016/2249 ESB?a od 3. studenoga 2016. o pravnom okviru za ra?unovodstvo i financijsko izvje?tavanje u Europskom sustavu sredi?njih banaka (ESB/2016/34) (SL L 347, 20.12.2016., str. 37.), sa svim izmjenama. Te politike, koje se redovito revidiraju i po potrebi posuvremenjuju, u skladu su s odredbama ?lanka 26. stavka 4. Statuta ESSB?a, koje zahtijevaju uskla?en pristup pravilima kojima se ure?uje ra?unovodstvo i financijsko izvje?tavanje o operacijama Eurosustava.
[18]Za administrativna vremenska razgrani?enja i rezervacije za administrativne tro?kove vrijedi minimalni prag od 100.000 EUR.
[19]U sustavu TARGET2 sudjelovale su 31. prosinca 2019. sljede?e nacionalne sredi?nje banke izvan europodru?ja: Българска народна банка (Bugarska nacionalna banka), Danmarks Nationalbank, Hrvatska narodna banka, Narodowy Bank Polski i Banca Na?ional? a Romaniei.
[20]Sredstva koja zaposlenik akumulira dobrovoljnim doprinosima mogu se upotrijebiti u trenutku odlaska u mirovinu za kupnju dodatne mirovine. Ta se mirovina od tog trenutka uklju?uje u bruto obvezu na temelju definiranih primanja.
[22]?Klju? za raspodjelu nov?anica” zna?i postotci koji se dobivaju uzimaju?i u obzir udio ESB?a u ukupnom izdanju euronov?anica i primjenjuju?i klju? za upis kapitala na udio nacionalnih sredi?njih banaka u tom ukupnom iznosu.
[25]To odgovara masi od 504,8 tona.
[26]Ta se sredstva sastoje od imovine umanjene za obveze nominirane u odre?enoj stranoj valuti i podlije?u revalorizaciji zbog promjene deviznih te?ajeva. Obuhva?ena su na pozicijama ?Potra?ivanja od nerezidenata europodru?ja nominirana u stranoj valuti”, ?Potra?ivanja od rezidenata europodru?ja nominirana u stranoj valuti”, ?Obra?unani prihodi i unaprijed pla?eni tro?kovi”, ?Revalorizacijske razlike za izvanbilan?ne instrumente” (na strani obveza) i ?Obra?unani rashodi i odgo?eni prihodi”, pri ?emu se uzimaju u obzir terminske transakcije i transakcije razmjene u stranoj valuti uklju?ene u izvanbilan?ne stavke. Nisu uklju?eni dobitci od razlika u cijeni financijskih instrumenata nominiranih u stranoj valuti koji proizlaze iz revalorizacije.
[27]ESB ne kupuje vrijednosne papire u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira korporativnog sektora.
[28]Program kupnje vrijednosnih papira sastoji se od tre?eg programa kupnje pokrivenih obveznica, programa kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom, programa kupnje vrijednosnih papira javnog sektora i programa kupnje vrijednosnih papira korporativnog sektora. Dodatne pojedinosti o programu kupnje vrijednosnih papira mo?ete prona?i na mre?nim stranicama ESB?a.
[29]Tr?i?ne su vrijednosti okvirne i izvedene su iz tr?i?nih kotacija. Kad tr?i?ne kotacije nisu dostupne, tr?i?ne se cijene procjenjuju internim modelima Eurosustava.
[30]Kamatna stopa koju Eurosustav upotrebljava u aukcijama za glavne operacije refinanciranja od 16. o?ujka 2016. iznosi 0,00 %.
[31]Transakcije pozajmljivanja vrijednosnih papira iz kojih ne proizlazi neulo?eni gotovinski kolateral na kraju godine evidentiraju se na ra?unima izvanbilan?ne evidencije (vidi bilje?ku br. 16 ?Programi pozajmljivanja vrijednosnih papira”).
[32]Sustavi EURO1 i RT1 platni su sustavi kojima upravlja ABE CLEARING S.A.S. à capital variable (EBA Clearing).
[33]Tro?ak teku?eg rada procjenjuje se po diskontnoj stopi iz prethodne godine.
[34]Ti se ponderi prilago?avaju i kada se promijeni sastav nacionalnih sredi?njih banaka koje pridonose kapitalu ESB?a, odnosno nacionalnih sredi?njih banaka dr?ava ?lanica EU?a.
[35]Europska komisija obavijestila je ESB o statisti?kim podatcima koji su upotrijebljeni u skladu s pravilima utvr?enima u Odluci Vije?a 2003/517/EZ od 15. srpnja 2003. o statisti?kim podatcima koji se koriste za prilagodbu klju?a za upis kapitala Europske sredi?nje banke (SL L 181, 19.7.2003., str. 43.).
[36]ESB ne kupuje vrijednosne papire u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira korporativnog sektora, tako da ne dr?i vrijednosne papire koji bi bili ste?eni tim programom i koji bi se mogli pozajmiti.
[37]Ako gotovinski kolateral ne bude ulo?en na kraju godine, te se transakcije evidentiraju na ra?unima bilance (vidi bilje?ku br. 8 ?Ostale obveze prema kreditnim institucijama europodru?ja nominirane u eurima” i bilje?ku br. 10 ?Obveze prema nerezidentima europodru?ja nominirane u eurima”).
[39]Po?ev?i od 2020. kao razdoblja za koje se pla?a naknada za nadzor, ESB ?e naknade ra?unati nakon zavr?etka razdoblja za koje se pla?a naknada u skladu s Uredbom (EU) 2019/2155 Europske sredi?nje banke od 5. prosinca 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1163/2014 o naknadama za nadzor (ESB/2019/37) (SL L 327, 17.12.2019., str. 70.).
[40]Ekvivalent punog radnog vremena jedinica je koja je jednaka broju radnih sati zaposlenika koji radi puno radno vrijeme godinu dana. Zaposlenici s ugovorima na neodre?eno i odre?eno vrijeme, s ugovorima za kra?a razdoblja te sudionici ESB?ova programa za diplomante obuhva?eni su razmjerno broju odra?enih sati. Uklju?eni su i zaposlenici na rodiljnom dopustu ili dugotrajnom bolovanju, ali nisu uklju?eni zaposlenici na nepla?enom dopustu.
[41]Iskazani su bruto iznosi, odnosno iznosi prije svih poreznih odbitaka u korist EU?a.
[42]Za neto iznos kojim se tereti ra?un dobiti i gubitka u vezi s mirovinskim primanjima trenuta?nih ?lanova Izvr?nog odbora ESB?a i trenuta?nih ?lanova Nadzornog odbora koji su zaposlenici ESB?a vidi bilje?ku br. 12.3 ?Razno”.
[43]Nacionalne sredi?nje banke izvan europodru?ja nemaju pravo na udio u raspolo?ivoj dobiti ESB?a niti su obvezne podmirivati gubitak ESB?a.
[44]Prema ?lanku 32. stavku 5. Statuta ESSB?a, ukupan iznos monetarnog prihoda nacionalnih sredi?njih banaka raspodjeljuje se nacionalnim sredi?njim bankama, razmjerno visini njihovih upla?enih udjela u kapitalu ESB?a.
北京pk赛车10官网 江西开奖结果十一选 四川快乐12玩法 河南11选5 pk10牛牛 排列5彩票机选软件 11选五5江苏 山西十一选五的走势图乐彩网 球探体育比分去升级版 重庆时时五星基本彩走势图 上海十一选五码走势图 3d开奖结果查询 体彩广西11选5结果 黑龙江十一选五 近200期排列七开奖结果 福建十一选五任三诀窍 快乐10分走势图云